[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte približile su se u utorak na međunarodnim tržištima razini od 82 dolara budući da proizvođači zasada ne pokazuju znakove popuštanja američkom pritisku da povećanju proizvodnju kako bi ublažili mogući manjak u opskrbi zbog sankcija Iranu.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 61 cent u odnosu na prethodno zatvaranje, na 81,81 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 30 centi višoj cijeni, od 72,38 dolara. Početkom studenog na snagu stupaju američke sankcije na iranski izvoz nafte i Washington pojačava pritisak na vlade i kompanije širom svijeta da ih prihvate i smanje narudžbe iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusije da povećaju proizvodnju nafte kako bi nadoknadili očekivani pad iranskog izvoza.[/vc_column][/vc_row]
OPEC i Rusija za sada otklanjaju takve pozive. Predstavnici skupine “OPEC+”, koju čine naftni kartel i pojedini neovisni proizvođači, poput Rusije, Omana i Kazahstana, sastali su se prošlog vikenda u Alžiru kako bi raspravljali o mogućem povećanju proizvodnje. Zaključili su ipak da nema razloga za žurbu. “Nakon sastanka održanog prošlog vikenda glasovi onih koji predviđaju rast cijene barela na 100 dolara, uspoređujući sadašnje okruženje s 2007. i 2008. godinom i tadašnjim naglim skokom cijena, sve više dolaze do izražaja”, zaključuje Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.
“Idućih će mjeseci opskrba na tržištima nafte nedvojbeno biti tijesna i – ako je vjerovati OPEC-ovim brojkama, globalne će zalihe u ostatku godine padati”, dodaje Varga.
Glavni tajnik OPEC Mohammad Barkindo izjavio je danas da je važno da OPEC i njegovi partneri, uključujući Rusiju, surađuju kako bi ne bi “upadali iz jedne krize u drugu”. “Obujam izvoza iz Irana znatno će se smanjiti a s obzirom na nesklonost skupine OPEC+ (Organizacije zemalja-izvoznica nafte i skupine neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom) da poveća proizvodnju, tržište baš nema mogućnosti za popunjavanje manjka u opskrbi”, tumači Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.
I u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) upozoravaju na sve tješnji odnos ponude i potražnje, predviđajući u mjesečnom izvješću o naftnim tržištima snažan rast potražnje za naftom u ovoj godini, za 1,4 milijuna barela dnevno, te za 1,5 milijuna barela dnevno u 2019. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 78,81 dolar, što znači da je porasla 1,73 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.
[quote_box name=””]
Američke sankcije Iranu oštro će pritisnuti globalne naftne isporuke do kraja godine, ali će američko-kineski trgovinski rat iduće godine zaprijetiti šokom na strani potražnje, upozorila je dužnosnica British Petroleuma (BP). “Ulazimo u najnapetiji dio ove godine… glavni je razlog ponovno uvođenje sankcija Iranu budući da će se odnos ponude i potražnje na tržištu do kraja godine izrazitije zategnuti”, rekla je Reutersu Janet Kong, glavna izvršna direktorica integrirane ponude i trgovine nafte u britanskoj naftnoj kompaniji BP za područje Azije.
Zbog nedostatka kapaciteta Saudijska Arabija i Rusija neće na tržište staviti znatno veće količine nafte, kazao je u ponedjeljak visoki iranski dužnosnik, predviđajući vjerojatni daljnji rast cijena.
Paralelno sankcije Venezueli dodatno pospješuju pad tamošnje proizvodnje, a opskrbu su smanjili i nemiri u Nigeriji i Libiji, rekla je. To podržava cijene barela na londonskom tržištu iznad 80 dolara. “Fundamenti na tržištu u kratkoročnom razdoblju signaliziraju rast cijena zbog šokova na strani ponude, no s vremenom, kad se ponuda oporavi a šok na strani potražnje poprimi jasnije obrise, tržište će u idućoj godini proći kroz novu fazu uravnoteženja”, procjenjuje Kong.
Dva najveća svjetska gospodarstva, Kina i Sjedinjene Države, uvela su međusobno carine u jeku eskalacije trgovinskog rata koji je uzdrmao globalna tržišta i potaknuo strahovanja od usporavanja globalnog gospodarstva i robne potražnje u idućoj godini. “Što se tiče 2019. godine, brinu me posljedice američko-kineskog trgovinskog rata koje će polagano dolaziti do izražaja”, kazala je Kong.
“Posljedice trgovinskog rata još se nisu očitovale u podacima, no s vremenom će postupno izaći na vidjelo. Ukratko, šok je na strani ponude vrlo snažan i trenutan dok posljedice trgovinskog rata polagano tinjaju”.
Analitičari i Međunarodni monetarni fond (MMF) prognoziraju da će se stopa rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda iduće godine smanjiti za 0,5 do jedan postotni bod, podsjetila je.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je u mjesečnom izvješću o naftnim tržištima da će iduće godine globalna naftna potražnja premašiti 100 milijuna barela nafte dnevno, dodajući ipak da bi kriza na tržištima u nastajanju i trgovinski sporovi mogli također srezati tu brojku. “Američka vlada želi da se zaštiti intelektualno vlasništvo… da se smanje subvencije kineskim poduzećima u državnom vlasništvu i da se otvori pristup tržištu za sve kompanije, na što će kineskoj vladi, po mome mišljenju, biti teško pristati”, rekla je Kong.
“Stoga će taj rat vrlo vjerojatno potrajati”, zaključila je.
[/quote_box]
