Prognoza rasta hrvatskog gospodarstva slabija

Analiza Svjetske banke

Hrvatsko gospodarstvo porast će iduće godine gotovo upola slabije no što se očekivalo, prognozirala je Svjetska banka, istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke.

U ovoj godini hrvatsko gospodarstvo porast će 6,4 posto, procjenjuje SB u ažuriranim prognozama za tranzicijska i gospodarstva u razvoju u Europi i srednjoj Aziji, podigavši prognozu iz lipnja za 2,6 postotnih bodova.

Nakon oporavka u 2021. hrvatski BDP snažno je porastao i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zahvaljujući otvaranju gospodarstava nakon ukidanja lockdowna i turizmu kojem je na ruku išlo oslobađanje suspregnute potražnje, oslonjene na pandemijske uštede.

Izvoz robe i domaća potražnja također su bili snažni, unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti i rastu cijena, bilježe u Svjetskoj banci, istaknuvši i naznake da bi turizam da mogao nadmašiti pretpandemijsku razinu.

Do kraja godine aktivnost će vjerojatno usporiti, a trend bi se trebao protegnuti i na 2023., a zrcalit će ga i izvoz robe i usluga, s obzirom za slabije izglede za EU i svijet, procjenjuju.

Gospodarstvo će po njima zakočiti sve izraženija neizvjesnost u vanjskom okruženju i inflacija, koja će zakočiti realne plaće i vanjsku potražnju.

Inflatorna kočnica

Tako bi u 2023. hrvatski BDP trebao porasti samo 1,8 posto, gotovo upola slabije no što je banka prognozirala u lipnju.

U 2024. rast bi trebao ponovo ubrzati, na 2,6 posto, što je za pola postotnog boda niža procjena no što je SB očekivao na početku ljeta.

Inflacija bi u ovoj godini po njihovim izračunima trebala dosegnuti 10,1 posto, ali bi u 2023. trebala usporiti na samo 3,9 posto, s obzirom na očekivana poboljšanja u nabavnim lancima i visoku poredbenu osnovicu u ovoj godini.

U 2024. banka očekuje daljnje usporavanje rasta potrošačkih cijena, na 2,3 posto.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi u ovoj godini iznositi 1,8 posto i kliznuti na samo 1,4 posto u 2023., izračunali su.

U 2024. trebao bi se vratiti na 1,8 posto.

Dug iskazan udjelom u BDP-u procjenjuju u ovoj godini na 70,9 posto. U 2023. trebao bi po njihovim procjenama pasti na 67,7 posto, i na 66,1 posto u 2024.

Hrvatska će iduće godine ući u eurozonu i u šengensko područje i to bi trebalo ojačati njezinu otpornost i blagotvorno utjecati na gospodarstvo na dulji rok.

No, podizanje stope potencijalnog rasta i dalje će ovisiti u prvom redu o razumnoj gospodarskoj politici, naglašavaju.

Ključna je prepreka za približavanje prosjeku EU-a i dalje relativno slab rast produktivnosti, koji se tek u manjoj mjeri može objasniti strukturom gospodarstva i relativno značajnom ulogom usluga s potrebama za niskom razinom obrazovanja radne snage, poput turizma.

Hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti i u srednjoročnoj perspektivi, iako prigušenim tempom, procjenjuje SB.

“Glavni su izazovi povezani s implikacijama rata u Ukrajini, posebno uvoza plina iz Rusije, padom realnih primanja zbog jačanja inflacije, zaoštravanjem monetarne politike, višim troškovima financiranja i neizvjesnošću”, ističu.

“Tome valja dodati i da bi usporavanje u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke, moglo negativno utjecati na izvoz”, naglašavaju.

I gospodarstvo srednje Europe, u koju SB uvrštava Hrvatsku, trebalo bi ove godine porasti snažnije no što su očekivali u lipnju, za 4,3 posto.

Banka ističe dobre rezultate u prvoj polovini godine, koji odražavaju snažnu potražnju eurozone i oslobađanje suspregnute potražnje u pandemiji, ali i osobnu potrošnju koju su, uprkos inflaciji, poduprli niža stopa nezaposlenosti i povećanja plaća zbog nestašice radne snage.

Uz Hrvatsku, najvišu stopu rasta trebala bi bilježiti Mađarska, od 4,7 posto, te Rumunjska i Poljska, od 4,6 odnosno četiri posto.

Najslabiji rast zabilježit će po SB-u Bugarska, od 2,9 posto.

U zadnjem ovogodišnjem kvartalu industrijska aktivnost i potrošnja vjerojatno će oslabiti jer cijene energije nastavljaju rasti nakon ruske odluke o obustavi isporuka plina Sjevernim tokom 1.

U 2023. rast će naglo usporiti, na 1,9 posto, budući da visoka inflacija i cijene energije oslabljuju aktivnosti kućanstava i poduzeća te potiču središnje banke da postrože monetarnu politiku.

Aktivnost će dodatno zakočiti slabljenje vanjske potražnje, posebno iz eurozone, predviđa SB.

Najsnažnije bi u idućoj godini trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3,2 posto. Slijede Mađarska i Bugarska s prognoziranom stopom rasta od 1,7 posto, a blizu je i Poljska s 1,6 posto.

U cijeloj regiji Europe i srednje Azije, koja uz srednju uključuje i istočnu Europu, zapadni Balkan, južni Kavkaz, srednju Aziju, Tursku, Rusiju i Poljsku, BDP bi ove i iduće godine trebao gotovo stagnirati.

Ruski BDP trebao bi se ove godine smanjiti 4,5 posto i 3,7 posto u 2023.

Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi se ove godine zbog ruske invazije smanjiti 35 posto i porasti 3,3 posto u 2023.

“Kontinuirani rat u Ukrajini prigušio je izglede za postpandemijski ekonomski oporavak za gospodarstva u nastajanju i u razvoju u Europi i srednjoj Aziji”, zaključuje SB.

Naglašavaju i da će prema njihovim procjenama oporavak i obnova društvenih i proizvodnih sektora i infrastrukture Ukrajine stajati minimalno 349 milijardi dolara, više nego dvostruko više od ukrajinskog BDP-a u predratnoj 2021. godini.

U osvrtu na energetsku krizu banka ističe da će najteži udarac u regiji pretrpjeti zemlje koje su u srednjoj do visokoj mjeri ovisne o uvozu prirodnog plina za potrebe grijanja, industrije ili proizvodnje električne energije.

Na udaru će biti i zemlje usko povezane s energetskim tržištima EU-a, procjenjuje SB.

Te zemlje moraju se pripremiti za nestašicu plina i usvojiti interventne planove kako bi ublažile najteže posljedice za kućanstva i tvrtke, što uključuje štednju energije, poboljšanu energetsku učinkovitost i racioniranje potrošnje, sugerira banka.

You may also like