Novi hrvatski premijer najavio je da će u svom četverogodišnjem mandatu smanjiti nezaposlenost, povećati izvoz i dići stopu rasta preko tri posto, no iz plana rada koji je predstavio zajedno sa svojim ministrima ne vidi se kako će to učiniti. Mjesec dana koliko je imao na raspolaganju da upozna bazu koja ga je lansirala u Banske dvore i probere ljude s kojima će upravljati zemljom zacijelo su bili prekratak rok da pripremi kvalitetniji plan rada.

Ova bi godina trebala proteći u znaku brze privatizacije “mrtvih kapitala” iz kojih Orešković planira izvući pola milijarde eura. Krupan je to zalogaj ima li se na umu da je u četiri godine svog mandata Milanovićeva vlada uspjela prodati jedino Croatia osiguranje za približno 900 milijuna kuna. Sve su dosadašnje vlade ulazile u mandat ili novo fiskalno razdoblje s najavom da će rasprodajom državne imovine prikupiti milijarde kuna, no takvi su se planovi uglavnom izjalovili.

Prodaja Ine, na kojoj je država zaradila oko 6 milijardi kuna, bila je zadnja velika privatizacijska transakcija, dok su svi daljnji pokušaji privatizacije uglavnom propadali jer vlade nisu imale političke snage donijeti takvu odluku. Pitanje je hoće li tu snagu imati Tihomir Orešković jer se na polici nalazi pet-šest državnih tvrtki od kojih se brzom prodajom može dobiti pola milijarde eura, primjerice državni udjel Podravke vrijedi 560 milijuna kuna, Hrvatske poštanske banke 640 milijuna kuna, Končara 870 milijuna kuna, Croatia osiguranja 765 milijuna kuna ili pak T-HT-a gdje državni udjel teži 135 milijuna kuna.

Nadalje, treći je put oglašena i prodaja Imperijala Rab (160 milijuna kuna), Hoteli Makarska procijenjeni su na 190 milijuna kuna, a na popisu su i druge tvrtke s manjim ili većim udjelom države u vlasništvu. U financijskim krugovima kažu da vlada neće imati problema s pronalaženjem kupaca ako se odluči na taj korak. Prodaja državne imovine nije dovoljna da bi se smanjio fiskalni deficit, ali on se može financirati iz tog prihoda, što automatski smanjuje javni dug i potrebu države za zaduživanjem.

Premijer u nastupnom govoru nije spominjao nikakve rezove, izuzev kurtoaznih najava da će poboljšati upravljanje na svim razinama, pa se do proračuna neće ne znati osnovne politike kojim će se voditi. Više se puta u programu rada pojedinih ministarstava spominje smanjenje parafiskalnih nameta, no nema razrade na koje se točno namete misli. U resoru turizma strši obećanje o smanjenju PDV-a s 13 na 5,5 posto, što bi sigurno bilo neugodno iznenađenje za ministra financija od kojega se očekuje daljnja fiskalna prilagodba teška 4,5 milijardi kuna. Nijednom riječju jučer se nije čulo kako će nova vlada riješiti odnose sa sindikatima i ispoštovati 6-postotno povećanje plaća, koje je parafirala prethodna HDZ-ova vlada. Malo je konkretnih podataka i o potezima u prevažnom zdravstvenom resoru, za koji je tek premijer kazao da ga treba racionalizirati, no u materijalima ne postoji razrada.

U drugom valu koji je označen za ovu i iduću godinu spominje se porez na imovinu koja nije u funkciji, ali nije naznačeno jesu li to nekretnine, poljoprivredno zemljište (koji je porez već jednom ukinut na Ustavnom sudu) ili nešto treće? Također, dok premijer spominje novi porez, u resoru gospodarstva navode da će preispitati opravdanost postojećeg poreza na kapitalnu dobit koji se tek od ove godine počinje plaćati, piše Večernji list.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić naveo je u svom planu rada privremeni moratorij na gradnju termoelektrana, što bi bio veliki korak nazad za TE Plomin 3 jer je jedna japanska kompanija pred potpisivanjem ugovora o kojemu je nekoliko godina pregovarala s Vrdoljakom. Također treba očekivati moratorij na bušenje Jadrana. Kako će onda Hrvatska postati regionalni predvodnik u području energetike? U dokumentima nema ozbiljnije reforme lokalne uprave i ne spominje se ukidanje županija, već samo objedinjavanje svih prvostupanjskih tijela na županijsku razinu. Spominje se revizija predstečajnih postupaka i stečajeva, ali i uvođenje subvencioniranih stambenih kredita za mlade.•