Procijenite sami što je istina oko industrijskog rasta

Hrvatska je u srpnju bila u skupini zemalja Europske unije s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, a izrazitiji rast zabilježila je i na godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prilagođena za kalendar i sezonske varijacije, u srpnju je porasla za 3,6 posto na mjesečnoj razini, nakon što je u lipnju bila smanjena za tri posto u odnosu na mjesec ranije, pokazalo je izvješće europskog ureda za statistiku. Time se Hrvatska našla u skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini. Tu skupinu predvodi Irska, s rastom industrijske proizvodnje od 7,2 posto, a slijede Grčka i Latvija, s rastom od 4,3 odnosno 2,8 posto.

Najizrazitiji pad proizvodnje imale su Danska, za 4,6 posto, Švedska, za 2,1 posto i Malta, za 1,8 posto. U 28-članom EU u cjelini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 0,3 posto u odnosu na lipanj, kada je prema revidiranim podacima bila skliznula za 0,1 posto. Prvotna procjena za lipanj pokazivala je pad od 0,2 posto.

Srpanjski rast industrijske proizvodnje u EU pripisuje se rastu proizvodnje energenata, za 2,1 posto, kapitalnih roba, za 0,7 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 0,6 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih roba, za 0,6 posto, te kod netrajnih potrošačkih roba, za 0,2 posto. U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju uvećana za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima smanjena 0,3 posto. Prvotna procjena Eurostta pokazivala je u lipnju pad od 0,4 posto.

Rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini proizlazi iz povećane proizvodnje energenata, za tri posto, kapitalnih roba za 1,4 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 1,3 posto. Pad proizvodnje zabilježen je pak kod proizvodnje intermedijarnih i netrajnih potrošačkih roba, za po 0,6 posto. Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 1,8 posto, nakon rasta za revidiranih dva posto u mjesecu ranije. Prvotno je rast u lipnju bio procijenjen na 1,7 posto.

Za rast industrijske proizvodnje u EU u cjelini na godišnjoj razini zaslužni su svi industrijski sektori – energetski, s rastom proizvodnje od 4,8 posto, trajnih potrošačkih roba, s rastom za tri posto, kapitalnih roba, za 1,8 posto, te segmenti netrajnih potrošačkih i intermedijarnih roba, s rastom za 1,3 odnosno 0,8 posto. Među zemljama EU-a čijim rezultatima Eurostat raspolaže Irska je zabilježila i daleko najveći skok industrijske proizvodnje na godišnjoj razini – od 17,9 posto. Slijede Slovačka, s rastom od 11,9 posto, Latvija, od 8,3 posto, Malta, od 7,7 posto, te Češka, od 7,2 posto. Hrvatska je u srpnju zabilježila rast industrijske proizvodnje za 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kao i Poljska. U lipnju je hrvatska industrijska proizvodnja porasla 1,6 posto na godišnjoj razini.

U hrvatskom okruženju slične stope rasta imale su Mađarska, od 3,4 posto, Slovenija, od 3,3 posto, te Rumunjska s 3,8 posto. Pad industrijske proizvodnje, s druge strane, zabilježile su Estonija, od 5,9 posto, Nizozemska, od 4,4 posto, Grčka, od 1,5 posto, te Francuska i Finska, od po 1,4 posto. U 19-članoj eurozoni na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 1,9 posto, nakon revidiranog, 1,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Prvotno je rast procijenjen na 1,2 posto. Za rast proizvodnje u srpnju također su zaslužni svi promatrani industrijski sektori, predvođeni energetskim, s rastom od 5,1 posto.

Komentar HGK: Evo koliko je industrijska razina niže nego li 2008. godine

Industrijska proizvodnja na razini Europske unije od kraja prošle godine bilježi kontinuirani trend godišnjeg rasta, što je djelomično rezultat povoljnih kretanja inozemne potražnje, odnosno kontinuiranog trenda godišnjeg povećanja robnog izvoza koji traje od srpnja prošle godine. Povećanje potrošnje kućanstava i investicija u fiksni kapital također pozitivno djeluje na kretanja industrijske proizvodnje.

Prema podacima Eurostata (za Belgiju, Cipar, Luksemburg i Austriju podaci za srpanj nisu dostupni), u srpnju ove godine industrijska proizvodnja EU je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,8 % (u Hrvatskoj 3,9 %) veća u odnosu na taj mjesec prošle godine. Takva kretanja strukturno su rezultat zabilježenog povećanja industrijske proizvodnje u 18 zemalja Europske unije, dok je u Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Finskoj zabilježen pad.

U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU je u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,7 % (u Hrvatskoj oko 1,6 %) veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 7,6 % (u Hrvatskoj oko 16,3 %) manja u odnosu na to razdoblje 2008. godine. Spomenuta kretanja na kumulativnoj razini rezultat su zabilježenog povećanja proizvodnje u većini zemalja EU, odnosno pad je zabilježen samo u Estoniji (-0,4 %), Grčkoj (-0,8 %), Nizozemskoj (-0,8 %) i Finskoj (-3,1 %).

Uz očekivani nastavak povoljnih kretanja na strani inozemne potražnje i investicijske aktivnosti, za ovu godinu predviđamo rast industrijske proizvodnje u EU od oko 1,9 %. Na ovogodišnja kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj također pozitivno utječe povećana inozemna potražnja te uz nastavak takvih kretanja očekujemo rast od oko 1,6%. Promatrano po granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, na spomenuti će rast pozitivan utjecaj imati tri od ukupno četiri grane koje su prošle godine imale razinu proizvodnje veću od one iz 2008. godine, odnosno proizvodnja kože, proizvodnja papira te proizvodnja gume i plastike.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Pod utjecajem povećane inozemne potražnje te laganog rasta investicija, industrijska proizvodnja u Europskoj uniji raste gotovo kontinuirano posljednjih dvije godine te je u prvih sedam mjeseci veća za 1,7% u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom se pad unutar EU u ovoj godini bilježi samo u Estoniji, Grčkoj, Nizozemskoj i Finskoj. U Hrvatskoj je istodobno ostvaren rast industrije od 1,6% čime je industrijska proizvodnja još uvijek niža za 16,3% u odnosu na 2008. godinu, dok je na razini prosjeka EU ta razlika znatno manja i iznosi oko 7,6%.“

You may also like

0 comments