Problemi, malo tko želi talijanske korona obveznice

Financial Times
ECB je reagirala na krizu vezanu uz pandemiju koronavirusa te je krenula u dodatni otkup obveznica država članica eurozone težak 750 milijardi eura, čime se stabiliziralo tržište javnog duga.

U prvom krugu najviše je novca otišlo na otkup talijanskog javnog duga. No kako piše Financial Times, investitore zabrinjava ogroman dug u koji Italija i druge članica eurozone ulaze. Prodaja talijanskog državnog duga produljena je u srijedu na još jedan dan, što je 10-godišnji prinos talijanskih obveznica pogurnulo do četverotjednog maksimuma od 1,8 posto. Obveznice Grčke, Portugala i Španjolske također su oslabjele.

Strahovi oko održivosti duga pojačani su otkako su prošlog tjedna financijski ministri eurozone propustili uključiti takozvane korona obveznice u svoj paket mjera za borbu protiv krize.

Predsjednik Eurogrupe Mario Centeno izjavio je za talijanski list Corriere della Sera da je izdanje zajedničkog duga mogući odgovor eurozone na krizu koju je prouzročio koronavirus. “Predloženo je da se koristi proračun EU-a i da se izdaju zajednički dužnički (instrumenti). Jedno drugo ne isključuje”, dodao je Centeno.

Naglasio je također da dio sredstava potrebnih zemljama članicama da ponovno pokrenu svoja gospodarstva mora biti stavljen na raspolaganje do kraja proljeća ili početka ljeta. Upozorio je pritom i da se bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije najmanje dvije godine neće vratiti na razine iz 2019. godine. No talijanski pritisak za zajednički dug odbile su Njemačka i Nizozemska, koje preferiraju da se pomoć kanalizira kroz bailout fondove eurozone.

Talijanski će se dug ove godine povećati na 150 posto bruto domaćeg proizvoda nakon što je prošle godine iznosio 134 posto, predviđa Rabobank. U Španjolskoj će se dug povećati na 108 posto BDP-a, u Portugalu na 128 posto, dok će se u Njemačkoj dogoditi umjereni rast na 63 posto.

Neki menadžeri fondova, piše Financial Times, oklijevaju s kupnjom talijanskih obveznica s relativno visokim prinosom unatoč potpori ECB-a, strahujući da će se pojaviti politička trvenja oko krize koja bi mogla ponovno potaknuti pitanja o članstvu u eurozoni i dodatno oslabjeti obveznice.

Podsjetimo, Središnja banka kupila je prošlog tjedna više od 20 milijardi obveznica u okviru PEPP-a, povrh 30 milijardi eura tjedan dana prije toga.Hrvatska ne može sudjelovati u tom aranžmanu jer nema euro kao valutu, ali je mimo ECB-a Hrvatska narodna banka samostalno krenula u otkup hrvatskih obveznica te je dosad otkupila nešto više od 4 milijarde kuna javnog duga. Također, HNB je dogovorio s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura, objavljeno je jučer. Valutni ugovor o razmjeni bit će aktivan do 31. prosinca 2020. godine, a po potrebi ga je moguće i produljiti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nabrojila je što je sve u Uniji učinjeno od izbijanja krize, počevši od fleksibilnijih pravila za državne potpore i korištenje europskih fondova, suspenzije proračunskih pravila do paketa za ublažavanje ekonomskih posljedica koronakrize dogovorenog prošli tjedan u vrijednosti od 540 milijardi eura.

Predsjednica Komisije se ponovno ispričala Italiji, kazavši da u početku nitko nije bio spreman za suočavanje s pandemijom koronavirusa. “Istina je da nitko nije bio doista spreman za ovo. Također je istina i da ih nije bilo previše u vrijeme kad je Italija na samom početku trebala pomoć. I stoga je ispravno da Europa kao cjelina ponudi iskrenu ispriku”, istaknula je Von der Leyen, dodajući da nema pomoći od isprike ako ona ne dovodi do promjene ponašanja.

Predsjednica Komisije kaže da je sada potrebno učiniti održivijim i otpornijim gospodarstvo, društvo i način života te da su za to potrebne masovne investicije.  “Treba nam Marshallov plan za oporavak Europe i trebamo ga imati odmah”, rekla je. Dodala je da EU za to već ima dobro uhodani instrument, a to je proračun.

“Iskoristit ćemo moć cijelog europskog proračuna za poticanje golemog broja investicija koje su nam potrebne za ponovnu izgradnju jedinstvenog tržišta nakon korone”, rekla je, a donosi Index.hr

You may also like

0 comments