Home Energetika Prljava energija je opet u modi, zašto se kod nas o tome ne govori?

Prljava energija je opet u modi, zašto se kod nas o tome ne govori?

by Energypress.net

U izbornoj kampanji Donald Trump je sebe proglasio zagovornikom američkih rudara, najavio da će SAD napustiti Pariški klimatski sporazum, da se zalaže za korištenje fosilnih goriva i reindustrijalizaciju Amerike. Za zemlju koja je drugi najveći proizvođač stakleničkih plinova takvo što zabrinjava, ali se i postavlja pitanje – ako je SAD na to spreman, zašto se kod nas već govori o potpunoj prilagodbi iako naša zemlja tek u promilima proizvodi stakleničke plinove, piše Večernji list. 

Pa se tako i govori o jednog dana potrebnom gašenju Rafinerije Sisak, iako će se to dogoditi i prije, protivi se gradnji Plomina, iako nove tehnologije omogućavaju dvostruko veću proizvodnju struje uz upola manje onečišćenja nego prije, a uz takve otpore gasi se i naša industrija. Za ponovno pokretanje elektrana na ugljen, kojeg Amerika ima u velikim zalihama, trebalo bi uložiti milijarde dolara, no tada i količina CO2 neće rasti umjereno kako se sada predviđa. U Marrakechu, gdje su počeli pregovori unutar UN-a o implementaciji Pariškog sporazuma kojem je pristupilo 100 zemalja, nadaju se da će Trump ipak olabaviti stajalište, tim više što je i pritisak tvrtki i financijskih institucija velik. No, s druge strane, Trump je rekao da se profiterima želi suprotstaviti, a iza biznisa obnovljivih izvora energije stoje velike zarade. Profesor Đuro Njavro kaže da nafta, ugljen i nuklearna energija još dulje vrijeme neće imati prave alternative. Prestanak korištenja fosilnih goriva i razvoj niskougljičnih tehnologija bit će proces koji će sigurno trajati više desetljeća, smatra voditelj stručnih poslova zaštite okoliša, inženjer Mirko Budiša. Hrvatska smanjuje emisije stakleničkih plinova ne kao rezultat većeg opsega korištenja alternativnih goriva ili zelenih tehnologija, već je to rezultat propadanja industrijskog sektora.

Zbog toga u nekom srednjoročnom periodu Hrvatska mora računati na diverzifikaciju korištenja energenata i pri tome ne smije u startu isključiti ugljen ili drugo fosilno gorivo. Da se nova niskougljična strategija radila paralelno s energetskom strategijom koju hitno trebamo, možda bi se moglo iznaći prihvatljivo rješenja. Ovako zbog nekoordinacije jedna strategija može ograničavati drugu. Ako još pri tome ne budemo slušali istinsku struku i budemo težili populističkim rješenjima, onda nam može biti ugrožen ne samo cilj Pariškog sporazuma već i naši energetski kapaciteti. Pri tome nas trenutačno jeftina struja iz uvoza ne smije uljuljati da na realan i nama prihvatljiv način razmatramo i planiramo našu energetsku budućnost za 10-20 godina – kaže Budiša. Drugo pitanje koje je za nas otvorila najavljena Trumpova politika je gradnja LNG-a na Krku. Poslovna savjetnica Sabina Škrtić smatra da će SAD vjerojatno uskoro imati liberalizaciju izvoza energenata što bi mogao biti pozitivan poticaj našoj zemlji, uspijemo li završiti LNG projekt, donosi Večernji list.

Related Posts