Čelnica EBDR-a
Predsjednica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Odile Renaud-Basso, izjavila je da su obnovljivi izvori energije, posebno sunčeva i vjetrova energija, trenutni prioritet EBRD-ovih aktivnosti u Hrvatskoj. Ona je pozvala na olakšavanje i ubrzavanje ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije. Renaud-Basso je posjetila Hrvatsku kao dio njezinog uvida u potencijal za ulaganja EBRD-a, s naglaskom na projekte privatnog sektora.
EBRD je već 30 godina aktivan u Hrvatskoj i uložio je više od 4,5 milijardi eura u javni i privatni sektor. Banka je također pružila savjetodavne usluge za više od 800 malih i srednjih poduzeća te podržala proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji.
Renaud-Basso je izvijestila da je EBRD povećao svoje aktivnosti u Hrvatskoj prošle godine, s ukupnim ulaganjima od gotovo 300 milijuna eura, pri čemu je 82 posto tih ulaganja bilo usmjereno prema privatnom sektoru. Banka se nada da će ta razina ulaganja biti održana i ove godine, s fokusom na zelenu tranziciju i ulaganja u proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije.
Renaud-Basso je naglasila da je potrebno ukloniti administrativne prepreke i birokraciju koja usporava projekte u sektoru obnovljivih izvora energije. Banka je također financirala nedavnu studiju hrvatskih stručnjaka koja je pokazala da Hrvatska ima potencijal za 25 gigavata vjetroelektrana na moru.
EBRD je uložio oko 170 milijuna eura u projekte solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj, koji će povećati proizvodne kapacitete za 250 megavata. Zelena tranzicija uključuje i pitanja povećanja energetske učinkovitosti i doprinosi smanjenju emisija ugljičnog dioksida, kao i većoj energetskoj sigurnosti zemlje.
Predsjednica EBRD-a susrela se s hrvatskim ministrom financija Markom Primorcem i imat će susret s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem na Dubrovnik Forumu. Također je razgovarala sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i sastala se s privatnim tvrtkama iz energetskog i informatičkog sektora.
EBRD također pruža tehničku pomoć Hrvatskoj Vladi u “zelenoj” postpotresnoj obnovi javnih zgrada i poboljšanju upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu.
EBRD-ovo izvješće o “lošim” kreditima pokazuje da je Hrvatska zabilježila najveći pad udjela takvih kredita među zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u prošloj godini. Udio “loših” kredita smanjio se s 5,7 posto krajem 2021. na 4,3 posto krajem 2022., odnosno na 253,8 milijuna eura.
