Priljev migranata u porastu

Njemačka zaštitarska tvrtka Pond, koja brine i za održavanje reda u centrima za migrante i izbjeglice, objavila je u Sloveniji natječaj kojim traži neodređeni broj zaposlenika za stalan ugovor s mjesečnom neto plaćom od 1700 eura te izazvala velik interes među domaćim tražiteljima zaposlenja sličnog profila.

Žarko Markovič iz Zavoda za zapošljavanje izjavio je za Slovensku televiziju da su do sada dobili 50-ak prijava, ne samo od profesionalnih zaštitara ili ljudi s policijskim iskustvom, nego i od volontera i aktivista koji su nedavno pomagali izbjeglicama pri prijelasku iz Hrvatske u Sloveniju u prvom izbjegličkom valu. Razgovori s predstavnicima budućih poslodavaca obavljaju se u Ljubljani i Mariboru, a velik interes je razumljiv s obzirom da u Sloveniji, po podacima njihove cehovske udruge, ima oko 6000 zaštitara koji su slabo plaćeni pa većinom zarađuju oko 700 eura, a čak 60 posto ih dobiva minimalno zajamčeni dohodak, bez obzira na rad u smjenama i nesređene radne uvjete. Nijemci zbog sve veće navale izbjeglica traže trenutno 9.000 novih zaštitara, a uvjet za dobivanje posla je minimalno osnovnoškolsko obrazovanje i dob od 19 do 60 godina, navode slovenski mediji, uz ocjenu da je i to znak da Njemačka neće tako brzo zatvoriti svoju granicu za migrante.

Opasnosti zatvaranja granice u se Sloveniji najviše boje, strahujući od domino-efekta u kojem bi i susjedne države zatvarale svoje granice te stanja u kojem bi u Sloveniji moglo stalno ostati više tisuća izbjeglica i migranata nakon sljedećeg izbjegličkog vala koji se očekuje. Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je prošlog tjedna da ne očekuje da će Njemačka uskoro zatvoriti svoju granicu za migrante i izbjeglice. UUstvrdio je da se to dade iščitati iz odluke kancelarke Angele Merkel koja je nedavno ministru unutarnjih poslovca Thomasu De Maziereu oduzela ovlasti u vezi s izbjeglicama, nakon jedne njegove izjave kojom je on bio dopustio moguće ograničavanje migrantskog priljeva. Promjenu politike Njemačke i Austrije prema izbjeglicama za sada ne očekuje ni ministarstvo vanjskih poslova, a isto tako ni opasnost da Njemačka i Austrija u Sloveniju počnu vraćati izbjeglice koje su u te države došle tzv. balkanskom rutom.

Ljubljana ipak s velikom pažnjom prati stanje na terenu u regiji, osobito opasnost da svoju granicu s Hrvatskom za migrante zatvori Mađarska, u kojem bi se slučaju migrantski val okrenuo prema hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima. Nedavnu izjavu hrvatskog ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića kako sa Slovenijom postoji operativni dogovor o tome kako bi se onda postupalo s izbjeglicama na njihovu putu u srednju i sjevernu Europu u Ljubljani su relativizirali navevši da se o tome još razgovara, a izbjeglice su bile i jedna od tema prošlotjednog boravka u Sloveniji srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, pri čemu se njegov slovenski kolega Borut Pahor zauzeo za davanje pomoći Beogradu kako bi što učinkovitije mogao koristiti sredstva Europske unije, te za što skorije uključivanje Srbije u EU. Zbog iskustva s prvim izbjegličkim valom sredinom rujna, kada je u Sloveniju preko graničnih prijelaza Harmica i Bregana ušlo i izašlo prema Austriji i Njemačkoj skoro 4.000 migranata, slovenski se mediji pitaju koliko je Slovenija spremna na mogući novi izbjeglički val.

LJubljansko “Delo” u ponedjeljak prenosi uvjeravanja slovenske policije da će i dalje učinkovito kontrolirati Schengensku granicu, na čemu radi 2.300 policajaca, odnosno skoro trećina njihova ukupnog sastava, ali prenosi i mišljenje neimenovanog “šengenskog” policajca koji u te navode sumnja. Već sada, u normalnim okolnostima, slovenska policija na granici s Hrvatskom koja je i vanjska granica Schengenskog porostora djeluje “na gornjoj granici izdržljivosti” pa bi se u slučaju novog većeg mingrantskog vala sustav nadzora granice “raspao u nekoliko dana ili čak u nekoliko sati”, kazao je za “Delo” anonimni pripadnik policije stacioniran na jednom graničnom prijelazu s Hrvatskom. On navodi da je broj angažiranih policajaca daleko ispod optimalnog i za normalne situacije. Upozorava da je slaba i njihova tehnička opremljenost te mobilnost, a da je granične prijelaze s Hrvatskom lani prešlo u oba smjera čak 56 milijuna putnika, od čega 11 milijuna samo na Bregani, najvećem graničnom prijelazu i jednom od onih na kojima slovenska i hrvatska policija kontrolu provode zajedno, na jednom mjestu.

Priljev migranata koji prolaze srednjom Europom iz pravca Balkana a većinom u pravcu Njemačke porastao je proteklog vikenda, kako se bliži zima, prema službenim brojkama objavljenim u ponedjeljak. Više od 8500 osoba stiglo je u Austriju u nedjelju, a 3680 između ponoći i ponedjeljka ujutro u 7 sati, objavila je austrijska policija. Ne dosegnuvši najviše brojke zabilježene u rujnu kad je do 14. 000 migranata nabrojano u 24 sata, bilježi se znatno povećanje u odnosu na prošli tjedan kad su se dolasci popeli na prosječno 5500 osoba dnevno. U Mađarskoj 7879 migranata pobrojano je u nedjelju a 7907 u subotu, što je porast u odnosu na prethodne dane. Oko 250.000 migranata ušlo je u Austriju od kraja kolovoza, prije nego što će velika većina nastaviti put u Njemačku.

Kiša i hladno vrijeme dodatno otežavaju izbjegličku krizu pa izbjeglice, koje u valovima stižu na jug Srbije, satima stoje na hladnoći čekajući da budu registrirani kako bi dalje mogli nastaviti put, dok lokalni Crveni križ u ponedjeljak upozorava da su neophodne kišne kabanice, topla odjeća i obuća, javljaju elektronički mediji u Beogradu i regiji.

Zbog velikog broja ljudi središnja ulica u Preševu je zatvorena za promet, osim za automobile humanitarnih organizacija, medicinskih i volonterskih ekipa i vozila opskrbe, a situaciju posljednja dva dana dodatno komplicira to što su se, zbog obilnih padalina i neodgovarajuće kanalizacijske mreže u ovom gradiću, podrumi i dvorišta više kuća našli pod vodom.

Objekt prihvatnog centra, u kojem ima mjesta za oko 800 izbjeglica, nije ugrožen, ali izbjeglice koje pristižu jesu, jer u svakom trenutku na registraciju vani čeka i po 1.500 ljudi, skoro dvostruko više nego što su kapaciteti privremenog prihvatnog centra.

“Organizacija je loša, izbjeglice nekoliko kilometara moraju pješačiti da bi na kraju, zgurani u red koji zna biti veoma dug, čekali satima na kiši i hladnoći, kako bi bili registrirani. Ima mnogo obitelji, majki s bebama, starijih ljudi… Država Srbija ima nedovoljan broj računala za njihovu registraciju. Iz Preševa autobusima, koje plaćaju 35 eura, nastavljaju put ka Hrvatskoj”, objavio je poral Kontrapress, uz nekoliko desetaka fotografija s terena.

Srbijanska vlada gradi dodatne kapacitete za prihvat izbjeglica u obližnjem Bujanovcu i taj bi objekt, kako je prošlog tjedna najavio resorni srbijanski ministar Aleksandar Vulin, trebao biti izgrađen “za nekoliko dana”. Po podacima Crvenog križa, kroz Preševo je u posljednja 24 sata prošlo oko 5.000 izbeglica, kojima su zbog lošeg vremena sve potrebnije kišne kabanice, obuća i odjeća.

U Prihvatnom centru od nedjelje do ponedjeljka ujutro podijeljeno je više od 3.000 obroka, a tajnik lokalnog Crvenog križa Ahmet Haljimi kaže kako hrane ima dovoljno za idućih par dana. “Posljednjih nekoliko dana konstatno dolazi oko 5.000 migranata dnevno i za taj povećani priljev smo osigurali hranu za idućih nekoliko dana. U zadnja 24 sata podijelili smo više od 3.000 obroka. Međutim, otkako je počelo loše vrijeme i kiša, nedostaju nam kabanice, pogotovu manji brojevi za djecu. Zato pozivam sve koji mogu pomoći da osiguraju kabanice i obuću”“, izjavio je Haljimi za Radio-televiziju Srbije.

Kuhane tople obroke migranti mogu dobiti i na volonterskom štandu, koji su organizirali volonteri iz nekoliko europskih zemalja koji u velikim posudama kuhaju juhe, tijesto i palentu, a kako kažu, dnevno podijele i više tisuća obroka juhe. Migranti, koji po više sati stoje ispred centra u redu dugom oko 200 metara, ustrajni su da, unatoč dugom putu, umoru, kiši i hladnoći, nastave putovanje “u neku od zemalja zapadne Europe”. “Nije problem kiša, iako malo duže čekamo na papire, a čim ih uzmemo nastavljamo dalje. Djeci je hladno i mokra su, ali smo mnogo toga već izdržali““, izjavio je za RTS Haim iz Sirije, koji putuje s troje djece.

Po podacima Crvenog križa, posljednji tjedan kroz Preševo je prošlo oko 25.000 migranata koji iz Preševa najčešće odlaze u Šid autobusima, premda su odnedavno migrantima na raspolaganju i dva vlaka, ali se oni ipak odlučuju za autobuse jer je, kako navode, bolja organizacija, a i brže se stiže na odredište. Srbijanski resorni ministar Aleksandar Vulin ocijenio je prošlog tjedna da je pomoć od 17 milijuna eura, koju je Europska komisija dodijelila Srbiji i Makedoniji za zbrinjavanje izbjeglica, “značajna, ali nedostatna”. “Od ponoći do devet sati u Hrvatsku je ušlo 1869 migranata, a trenutačno ih je u prihvatnome centru oko 900”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Domagoj Džigumović, dodajući da ih u Hrvatsku i dalje na dan ulazi između četiri i pet tisuća.

Tijekom nedjelje u Hrvatsku su ušla 5732 migranta koji su nakon registracije u prihvatnome centru u Opatovcu prevezeni na željeznički kolodvor u Tovarnik, odakle su vlakom stigli na granični prilaz s Mađarskom. Dio izbjeglica iz Opatovca autobusima je prevezen prema graničnome prijelazu Baranjskome Petrovu Selu.

Među izbjeglicama koje su u ponedjeljak oko podneva ušle u Hrvatsku preko Bapske je i Jakub Sulejmani, koji je u prihvatni centar u Opatovcu došao sa sedam članova obitelji. Po vlastitim riječima, bježi iz Iraka jer u toj zemlji više ne nalazi perspektivu za sebe i obitelj te se nada kako će novi dom pronaći u Njemačkoj. Najveći problem tijekom dugog putovanja je hladno vrijeme te se dio obitelji prehladio.

U prihvatnome centru u Opatovcu bila je i talijanska novinarska ekipa koja od Turske kamerom prati sirijskog izbeglicu koji, po riječima prevoditeljice za arapski jezik iz Beograda Marice Rakičević, putuje s njim. U nedostaku novca on je od turske do grčke obale preplivao, a talijanska ga je ekipa pratila iz broda. “Namjera nam je pratiti ga sve do Njemačke, do kamo odluči otići i o njegovu putu napraviti reportažu”, rekla je Rakičević, koja izbjeglički val s Bliskog istoka u Europu prati već dvije godine te ne misli da će on tako brzo prestati. “Mislim da će ovo još dugo potrajati, sve god Europa ne zatvori vrata. Još dva milijuna njih u Turskoj je spremno krenuti i mislim da ih u tome neće zastaviti ni nadolazeća zima”, rekla je Rakičević.

Po njezinim riječima, od Atene do granice s Makedonijom izbjeglice putuju prilično ležerno, autobusima i bez veće gužve. Nakon što prijeđu makedonsku granicu, autobusima idu do Tabanovaca, posljednjeg mjesta u Makedoniji, odakle su prisiljeni pješice proći desetak kilometara preko makedonsko-srbijanske granice.
Izbjeglice od Turske do Grčke stižu brodovima i gumenim čamcima, za što plaćaju oko 2000 eura po osobi. “To su čamci na napuhavanje u koji stane deset do petnaest osoba, ali u njih natrpaju dvostruko više, s pojasevima za spašavanje koji su toliko tanki da ne mogu izdržati teret odrasle osobe. Najčešće ih prije Grčke obale susretne grčka ophodnja, a da ih ne bi vratili, izbjeglice sami probuše čamac kako bi ih morali spašavati.

Kada stignu u Srbiju do Miletovca, uzmu obično taksi kojim putuju do Preševa i tamošnjega izbjegličkog centra, ispred kojega po nekoliko sati čekaju na registraciju kako bi dobili potvrdu kojom u roku od 72 sata moraju napustiti Srbiju, što oni i čine“, rekla je Rakičević i dodala kako su u početku izbjegličkog vala ljudi iz svojih zemalja uglavnom bježali zbog rata i nesreće koja ih je pogodila, a sada, kako joj se čini, prevladavaju ekonomski migranti.  Isto tako, mnogo je onih koji dolaze iz zemalja koje nisu pogođene ratom, rekla je Rakičević i dodala kako među izbjeglicama ima osoba koje raspolažu novcem te da je među njima velik broj muškaraca mlađe dobi koji uglavnom odlaze kako bi izbjegli rat.

You may also like