Prijevremeni izbori stajat će 122 milijuna kuna

Treba izračunati koliko nas je koštao nerad i srozavanje demokratskih standarda, rast kamata i nedovoljna borba protiv korupcije, kazao je Zelić i dodao da, ako je cijena izbora kriterij, Hrvatska treba odlučiti želi li imati demokraciju ili »ćemo štedjeti, a ta štednja – košta«

Financije su jedan od argumenata koji se pokušava koristiti ne bi li se izbjegli prijevremeni parlamentarni izbori. Spominje se da izbori koštaju, da Hrvatska nema vremena za gubljenje (kao da su izbori gubljenje vremena), a sa svotama se licitira ne bi li se zaplašilo građane zbog navodnog financijskog gubitka kojega stvaraju izbori.

Premijer Tihomir Orešković je izjavio da bi nas izvanredni izbori koštali između jedne i dvije milijarde eura. Sama činjenica da je raspon toliko velik jasno ukazuje na to da premijer nije bio baš najbolje upućen u temu o kojoj je govorio. Cijena izbora nije nepoznata i lako ju je doznati na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Posljednji parlamentarni izbori koštali su 122 milijuna kuna. Najveća svota izdvojena je za isplatu naknada za rad izbornih tijela – 69,7 milijuna kuna. Svaki predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik dobili su naknadu od 350 kuna, svaki član biračkog odbora po 300 kuna, članovi biračkih odbora u inozemstvu nešto više. Predsjednicima, njihovim zamjenicima, članovima i njihovim zamjenicima u izbornim povjerenstvima izbornih jedinica isplaćena je naknada od 6.000 kuna, a članovima proširenog sastava tih povjerenstava po 3.000. Tome treba pridodati naknade članovima gradskih izbornih povjerenstava čija visina ovisi o broju biračkih mjesta u gradu, a na isti način određene su i naknade članovima općinskih izbornih povjerenstava.

Druga velika stavka su materijalni rashodi izbora. Tiskanje glasačkih listića, informatička podrška, materijalni rashodi izbornih povjerenstava koštaju oko 25 milijuna kuna, piše Novi list.

U cijenu izbora koja se penje, kako možemo čuti, i do nekoliko milijardi eura uračunava se navodno siguran gubitak novca iz europskih fondova, zastoj ekonomije, posebno investicija iako nitko još nije ponudio suvisao odgovor na pitanje zašto natječajne procedure moraju zastati u vrijeme izbora. Za Dragana Zelića iz GONG-a riječ je o čistom licitiranju.

– Treba izračunati koliko nas je koštao nerad i srozavanje demokratskih standarda, rast kamata i nedovoljna borba protiv korupcije, kazao je Zelić i dodao da, ako je cijena izbora kriterij, Hrvatska treba odlučiti želi li imati demokraciju ili »ćemo štedjeti, a ta štednja – košta«.

You may also like

0 comments