Mješoviti trendovi
Na Wall Streetu su cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, zbog zabrinutosti ulagača oko prijetnji carinama. Dow Jones oslabio je 0,55 posto, S&P 500 skliznuo je 0,25 posto, a Nasdaq indeks pao je 0,5 posto. Istodobno, europski burzovni indeksi porasli su zahvaljujući smanjenju kamata u Europi. Na azijskim burzama zabilježeni su mješoviti trendovi, pri čemu su neki indeksi porasli, dok su drugi pali zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Na početku tjedna američki burzovni indeksi naglo su pali nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine na uvoz iz Kanade, Meksika i Kine. No, situacija se ubrzo smirila nakon što je Trump odgodio primjenu carina za Kanadu i Meksiko na mjesec dana. Te su zemlje zauzvrat obećale dodatne napore u suzbijanju ilegalne migracije i krijumčarenja droga. Unatoč tome, sredinom prošloga tjedna na snagu su stupile carine od 10 posto na uvoz iz Kine, na što je Peking odgovorio vlastitim carinama od 10 do 15 posto na američke proizvode.
Nesigurnost oko trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine i dalje utječe na tržišta. Ulagači se nadaju da će Trump i kineski predsjednik Xi Jinping uskoro održati razgovore kako bi se spriječila eskalacija trgovinskog sukoba. Dodatni pritisak na tržište dolazi iz Trumpove najave mogućih carina od 25 posto na uvoz aluminija i čelika. Ipak, solidni poslovni rezultati američkih kompanija pružaju određenu potporu burzama, pri čemu je 77 posto kompanija iz S&P 500 indeksa ostvarilo bolje financijske rezultate od očekivanih.
Na valutnom tržištu dolar je blago ojačao u odnosu na druge valute, dok su cijene nafte porasle nakon prošlotjednog pada. Dolarov indeks dosegnuo je 108,25 bodova, dok je euro skliznuo na 1,0315 dolara. Cijena barela na londonskom tržištu jutros je porasla za 0,62 posto, na 75,10 dolara, dok je na američkom tržištu poskupio 0,63 posto, na 71,45 dolara. Kretanja nafte na globalnom tržištu odražavaju utjecaj trgovinskih tenzija, ali i očekivanja oko buduće potražnje i opskrbe.
