Prijetnja inflacije poljuljala svjetske burze

Nestabilnost

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno jer novi poticaji u SAD-u podržavaju nadu u ubrzanje oporavka gospodarstva, no s druge strane, ulagači se plaše da će golemi fiskalni i monetarni poticaji izazvati jačanje inflacije.

U prvoj polovici tjedna cijene su dionica rasle zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje oporavka gospodarstva zbog novih poticajnih fiskalnih mjera i ubrzanja programa cijepljenja protiv covida-19 u SAD-u.

U srijedu su Dow Jones i S&P 500 dosegnuli nove rekordne razine, nakon optimističnih poruka čelnika Feda, koji su, nakon dvodnevne sjednice, povećali procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 6,5 posto, što bi bio njegov najveći rast u posljednjih 40-ak godina.

Premda čelnici središnje banke procjenjuju da će inflacija ove godine dosegnuti 2,4 posto, iznad ciljanih 2 posto, Powell je kazao da bi to mogao biti privremeni skok inflacije, koji neće promijeniti Fedovo obećanje da zadrži ključne kamatne stope blizu nule.

Premda je Powell poručio da je prerano za raspravu o sužavanju mjera podrške gospodarstvu, došlo je do promjena stavova među čelnicima Feda o kamatama. Sada njih četvoro smatra da bi kamate možda trebalo povećati iduće godine, a sedam to očekuje u 2023.

Nedavno prihvaćeni novi paket fiskalnih poticaja vrijedan 1.900 milijardi dolara i ubrzanje programa cijepljenja podržava rotaciju kapitala iz tehnološkog sektora, koji je lani za ‘lockdowna’ bio predvodnik po rastu na tržištu, u cikličke sektore, kao što su financijski, industrijski i energetski, koji bi se trebali brže oporaviti zahvaljujući poticajnim mjerama i normalizaciji gospodarske aktivnosti.

Međutim, ubrzanje oporavka gospodarstva i golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli bi izazvati jačanje inflacije.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, što negativno utječe na tržište dionica.

Premda je Powell kazao da bi skok inflacije iznad 2 posto mogao biti privremen i da će Fed i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku, ulagači su zabrinuti.

Pad indeksa nastavljen je i u petak, nakon što je francuski premijer Jean Castex naredio mjesec dana potpunog ‘zatvaranja’ na razini Pariza i nekoliko drugih regija zbog ubrzanja širenja virusa u trećem valu pandemije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će se i neke druge europske zemlje ponovno ‘zatvoriti’, što bi dovelo do usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.

Ruska središnja banka neočekivano je u petak podigla ključne kamatne stope, nakon više od dvije godine, kako bi zauzdala inflaciju.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale.Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale jer bi Njemačka mogla produžiti restriktivne mjere protiv koronavirusa, dok je financijski sektor pod pritiskom pada tečaja turske lire.

Na Zagrebačkoj se burzi na početku tjedna očekuje oprezno trgovanje, nakon što su Crobex indeksi prošloga tjedna skliznuli s najviših razina u godinu dana, dok će investitori pratiti razvoj situacije s pandemijom zbog koje se diljem Europe ponovno zatvaraju gospodarstva.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer nema novih vijesti koje bi mogle dati jasnije smjernice ulagačima, dok prate pad turske lire nakon smjene čelnika turske središnje banke.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon što je prošloga tjedna ojačala oko 0,3 posto.

Cijene su nafte, pak, nastavile kliziti, nakon što su prošloga tjedna pale više od 6 posto jer se trgovci plaše da će potražnja rasti sporije nego što se očekivalo zbog problema sa zauzdavanjem koronavirusa u Europi. Cijena barela na američkom tržištu oslabila je jutros 0,35 posto, na 61,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,5 posto, na 64,20 dolara.

You may also like

0 comments