[vc_row][vc_column width=”1/3″]Sputnjik[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Skladišta nafte širom svijeta prepuna su zbog katastrofalnog pada potražnje za crnim zlatom.[/vc_column][/vc_row]

Brojni tankeri pretvorili su se u plutajuća skladišta koja se nemaju gdje smjestiti. Takva bi situacija mogla izazvati ozbiljnu ekološku katastrofu jer se rizici od nesreće višestruko povećavaju, upozoravaju stručnjaci.

Uz to, internetom su počeli kružiti šokantne snimke na kojima se može videti kako tankeri u Venezueli ogromnim mlazovima prolijevaju naftu direktno u more.

Ne treba zaboraviti ni da je krajem travnja na Baltičkom moru u blizini obale Poljske otkrivena ogromna naftna mrlja duga 34 kilometara i skoro 1,5 kilometar široka. Eksperti su uvjereni da je nastala uslijed izlijevanja nafte iz jednog od tankera koji je prolazio kroz zagađena mesta. Slične mrlje sve češće su se počele pojavljivati pored obala drugih zemalja proizvođača nafte.

Ukoliko nafta izlivena u ocean zahvati kopno i višekilometrsku obalu, dogodit će se tragedija, upozoravaju ekolozi.

Prema riječima eksperta pri Ministarstvu prirodnih resursa i ekologije Ruske Federacije Igora Škradjuka, negativne posljedice će najprije osjetiti biljke i mekušci, zatim ribe i druge morske životinje, kojima se ljudi hrane, prenosi Sputnjik.

Stručnjak je objasnio da je svakim danom od trenutka izlivanja nafte svaka kap sirovine sve neuhvatljivija u okolnom vodenom području. S tim u vezi, troškovi uklanjanja ekološke katastrofe povećavaju se gotovo svake minute. Kada se, na primjer, nafta izlije u tropsko more, njeno prikupljanje košta mnogo više, nego same prolivene sirovine.

U travnju 2010. godine dogodila se eksplozija na naftnoj platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, zbog čega je došlo do curenja nafte i stvaranja naftne mrlje. Mrlja se proširila na skoro 1.000 kilometara. Izlijevanje nafte prijetilo je izumiranju više od 400 životinjskih vrsta, donosi Sputnjik.