Odbor Europskog parlamenta za okoliš
Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije u utorak dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane jer mu se protivi najveći zastupnički klub Europske pučke stranke.
Članovi odbora glasali su 15. lipnja, a danas nastavili glasati o amandmanima na Komisijin prijedlog uredbe o obnovi prirode. Na kraju, amandmanima dopunjen tekst nije dobio većinu, za je glasalo 44 zastupnika, a isto toliko ih je bilo protiv, dok suzdržanih nije bilo.
Sada će Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane predložiti da se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odbaci prijedlog Komisije. Parlament bi o tome trebao glasati na plenarnoj sjednici u srpnju u Strasbourgu, ako to pitanje bude uvršteno u dnevni red.
Drugi suzakonodavac, Vijeće Europske unije, prošli je tjedan izglasalo svoju zajedničku poziciju, koja služi kao polazište za pregovore s Parlamentom o konačnom tekstu zakona. Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica za je glasalo njih 20, pet država Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska bile su protiv, dok su dvije, Austrija i Belgija bile su suzdržane.
Europska komisija je u lipnju prošle godine predstavila je prijedlog novog Zakona o obnovi prirode. To bi, prema prijedlogu Komisije, bio prvi takav u svijetu jer postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih kopnenih i morskih ekosustava diljem EU-a.
Cilj je prijedloga obnoviti ekosustave, staništa i vrste na kopnenim i morskim područjima EU-a. U njemu se od država članica traži da uspostave mjere obnove koje obuhvaćaju najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030., a u konačnici i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.
Krajem svibnja, najveći zastupnički klub u Parlamentu, Europske pučke stranke odlučio se povući iz pregovora s drugim zastupničkim klubovima o zajedničkoj poziciji.
Prema EPP-u, tekst zakona u obliku u kojem je predložen doveo bi “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.
S druge strane, predstavnici Zelenih se nadaju da će zastupnici na plenarnoj sjednici prihvatiti tekst zajedničke pozicije na temelju koje bi Parlament onda pregovora s Vijećem o konačnom tekstu zakona.
