Prihodi od državnih nekretnina na 71 posto planiranih

Uvjeti pandemije
Kad zapne s punjenjem proračuna, jaču aktivaciju državne imovine uvijek se izvlači kao rezervu, a tako je i u koronakrizi.

Doduše, u odnosu na 2019. s tog su osnova ove godine planirani nešto niži iznosi prihoda, kao i za iduću godinu, na oko 770 milijuna kuna. No, tri su važna događaja obilježila realizaciju ovogodišnjih planova – prije svega korona kriza, potom potres u Zagrebu i parlamentarni izbori, nakon kojih je došlo i do spajanja Ministarstva državne imovine i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Iz tog novog Ministarstva tvrde da se i unatoč svemu nastavilo aktivnosti na stavljanju u funkciju nekretnina, koje za razliku od ranijih desetljeća i klasične privatizacije poduzeća, sada imaju veću važnost za proračun. Sklopljeno je 532 ugovora do 30. rujna, pri čemu se najveći broj ugovora odnosio na kupoprodaje nekretnina, ukupno 378, a donijeli su nešto više od 130 milijuna kuna.

Preostali ugovori nisu donijeli prihode, jer se najveći dio odnosi na darovanje lokalnim upravama, ali takvi ugovori imaju dugoročan značaj jer otvaraju mogućnosti da se neiskorištenu imovinu stavi u funkciju i pokrene gospodarski razvoj. Od zakupa nekretnina, državna tvrtka Državne nekretnine kojoj je povjeren taj posao upravljanja nekretninskim portfeljem, proračunu se slilo do kraja rujna 30 milijuna kuna.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu kako je dosadašnji prihod od upravljanja nekretninama koje su u njihovoj ingerenciji na razini od 71 posto plana postavljenog Nacionalnim programom reformi 2020. i Strateškim planom Ministarstva državne imovine za razdoblje 2020.-2022., a koji je predviđao prihode s tog osnova od ukupno 240 milijuna kuna. Toliko, dakle, nekretnine kojima upravlja to ministarstvo pridonose punjenju proračuna, piše Poslovni dnevnik.

 

You may also like