Prihod kompanija mogao bi se smanjiti za 41 posto zbog solarnih panela

Ako krovni solarni paneli osvoje deset posto američkog tržišta u idućih deset godina, zarada elektroprivrednih tvrtki mogla bi se smanjiti za čak 41 posto. Ako pitate ljude koji vode američke elektroprivredne tvrtke što im ne dâ spavati, neočekivano veliki broj reći će: solarna energija, osobito krovne naponske ćelije. Na prvi pogled to se čini bizarno: u SAD-u je udjel električne energije iz Sunčeve samo 0,4 posto, što je beznačajno. Zašto bi to bilo koga brinulo?

No, elektroprivredne tvrtke to promatraju drukčije. Naime, solarna tehnologija postaje dramatično jeftinija pa fotonaponske panele na krovove kuća instaliraju deseci tisuća Amerikanaca i proizvode vlastitu električnu energiju. Istodobno, 43 države i Washington DC imaju takav Zakon (Net metering), koji kućanstvima sa solarnim panelima omogućuje prodaju njihovih viškova električne energije prema maloprodajnim cijenama. To je pravi problem za elektroprivredne tvrtke, jer takva kućanstva kupuju sve manje električne energije, s tim da elektroprivredne tvrtke i nadalje moraju upravljati troškovima njihova priključenja na mrežu. Štoviše, nova studija iz Lawrence Berkeley National Laboratory pokazuje da bi, bez promjene politike, takav trend uskoro mogao prouzročiti velike financijske probleme za pružatelje elektroprivrednih usluga. Ako krovni solarni paneli osvoje deset posto tržišta u idućih deset godina, zarada elektroprivrednih tvrtki mogla bi se smanjiti za čak 41 posto.

Da bi to spriječili, brojne se elektroprivredne tvrtke zalažu za reforme koje bi barem usporile vratoloman porast pridobivanja električne energije iz Sunčeve – kažu, smanjivanjem učinaka Net metering zakona. A to otvara rat na mnogim frontama.Postoje zagovornici solarne energije koji, naravno, ne žele nikakve promjene. Tu su i konzervativne skupine, poput Američkog vijeća za razmjenu zakonodavne regulative (ALEC) koje se zalaže da se potpuno ukinu subvencije za solarnu energiju. A postoje čak i Tea Party skupine koje ih brane. U međuvremenu, državni regulatori nastoje pronaći kompromis kako bi omogućili širenje solarne energije, ali i osigurali dovoljno novca za održavanje postojeće mreže. Bitke oko solarne energije prisutne su u više od desetak država – od Arizone i Utaha do Wisconsina i Georgie (one jačaju i u zemljama, poput Njemačke i Australije). Rasprava se vodi o doista važnom i teškom pitanju: kako na najbolji način prihvatiti tehnologije novih izvora energije.

Solarni paneli još uvijek nisu masovni proizvod. No, u posljednjih nekoliko godina troškovi proizvodnje takvih krovnih sustava uvelike se smanjuju. Tvrtke poput SolarCity instaliraju solarne sustave bez ikakvog predujma te je cijena za kupce uračunata u mjesečnu naknadu. Osim toga, do kraja 2016. država kreditira 30 posto troškova za stambene solarne sustave. Dakle, bez obzira na sadašnji udjel solarne energije od samo 0,4 posto u proizvodnji električne energije u SAD-u, njen rast ostvaruje šokantne stope. Broj krovnih solarnih ćelija od 2010. otprilike se utrostručio. Prema pojedinim procjenama, u SAD-u se novi solarni sustav instalira svake četiri minute! Za elektroprivredne tvrtke to je zatvoreni krug. Krovni solarni paneli postaju sve popularniji – smanjuje se prodaja električne energije u lokalnim elektroprivrednim tvrtkama, ali ne i fiksni troškovi za održavanje mreže – elektroprivredne tvrtke moraju povećati cijene za ostale kupce – visoke cijene poticaj su za instaliranje vlastitih krovnih solarnih panela… To je “spirala smrti” za elektroprivredne tvrtke. Zvuči preuveličano? Takav scenarij je još u siječnju 2013. izložio Edison Electric Institute, koji predstavlja Industrijsku trgovačku grupaciju, uz ocjenu da čak i relativno skroman porast broja krovnih solarnih sustava može izazvati pustoš.

David Crane – predsjednik Uprave NRG Energy, takve je trendove nazvao “smrtnom prijetnjom za postojeći elektroenergetski sustav”. Istina, pojedine elektroprivredne tvrtke također imaju svoje solarne elektrane, ali one nisu prijetnja za njihov poslovni model. Prema studiji Lawrence Berkeley National Laboratory o mogućim ozbiljnim financijskim problemima elektroprivrednih tvrtki u narednom desetljeću, ako današnja distribucija solarne energije od skoro dva posto maloprodaje u pojedinim područjima dosegne samo 2,5 posto, dioničarske zarade za elektroprivredne tvrtke mogle bi pasti, procjenjuje se, četiri posto (u međuvremenu će cijene električne energije rasti samo 0,1 do 0,2 posto.)

To je tek početak. Daljnje procjene govore da ako prodor distribuirane solarne energije dostigne deset posto – što je, doduše, pomalo agresivan scenarij – tipičnoj elektroprivrednoj tvrtki na jugozapadu SAD-a zarada bi se mogla smanjiti za pet do 13 posto, a na sjeveroistoku od šest do 41 posto. To je slično onomu što se dogodilo u Njemačkoj, gdje je distribuirana solarna energija prepolovila tržišnu vrijednost pojedinih elektroprivrednih tvrtki.

You may also like

0 comments