Premijer predstavio nacionalnu razvojnu strategiju

 

Što je ključno?
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Prijedlog nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

“Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, dame i gospodo, danas mi je zadovoljstvo predstaviti Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine –krovni strateški dokument za razvoj Hrvatske.

Strategija je rezultat temeljitog rada ministarstava, stručne i akademske zajednice, privatnog sektora, socijalnih partnera i zainteresirane javnosti tijekom e-Savjetovanja. U četvrtom desetljeću hrvatske državnosti, nakon rješavanja mnogih pitanja hrvatske ekonomske tranzicije, a to se događalo i u našem prvom mandatu, i ublažavanja posljedica pandemije i razornih potresa, te radi prilagodbe Hrvatske globalnim izazovima, kao što su četvrta industrijska revolucija, digitalna i zelena tranzicija, klimatske promjene te geopolitički poremećaji, Hrvatska će prvi put dobiti krovni razvojni dokument, i k tome za desetogodišnje razdoblje.

Strategija će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija, što će osigurati njihovu usklađenost i sinergiju. Time će se postići da svi strateški akti pridonesu zajedničkoj, jasno definiranoj viziji razvoja Hrvatske.

Ova je strategija važna: jer prepoznaje izazove s kojima se danas suočavamo, jer pruža perspektivu razvoja Hrvatske u budućnosti, postavlja realne i ambiciozne ciljeve koji će dovesti do veće kvalitete života i poslovanja, uvažava konkurentske prednosti Hrvatske za razvijenije gospodarstvo, jer će vodeći brigu o tome da nitko ne ostane postrani pridonijeti ublažavanju posljedica globalne epidemije i prirodnih katastrofa, i na koncu jer je okvir za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova Europske unije te njihovo optimalno korištenje.

Proces izrade strategije bio je uključiv te su u konzultacijama o strategiji svi mogli sudjelovati u različitim fazama od 2017. godine do danas, kad je i započela njena izrada.

Dame i gospodo,proteklih godinu dana postalo je jasno da nijedna država ne može predvidjeti izazove s kojima će se ubuduće suočavati. No, lakše je prilagoditi postojeće okvire neplaniranim okolnostima nego ih stvarati usred kriza. U natjecateljskom globalnom okruženju, svaka zemlja mora samostalno pronaći načine za povećanje vlastite konkurentnosti, uzimajući u obzir svoje ljudske, gospodarske i tehnološke potencijale, ne bi li tako izazove pretvorila u prilike. Upravo je to jedna od glavnih svrha ove Nacionalne razvojne strategije, a to će nam pomoći i da se lakše nosimo s nepredvidivim krizama.

Strategija znači sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenijoj Hrvatskoj 2030. godine i rezultat je sustavnog pristupa razvoju kojem težimo od početka našeg prvog mandata. To se između ostalog odražava i u ostvarenom napretku u ravnomjernom regionalnom razvoju i učinkovitom korištenju europskih sredstava.

Strategija sadrži viziju Hrvatske 2030. godine kakvoj stremimo. Kao putokaz, ta vizija sažeto, a istodobno dovoljno široko, nastoji objediniti ono najvažnije čemu svatko od nas i zajedno kao društvo priželjkujemo i radimo na boljoj Hrvatskoj. Želimo Hrvatsku koja će 2030. godine biti: konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Za ostvarivanje te vizije, strategija ima četiri razvojna smjera koji su:

1. Održivo gospodarstvo i društvo

2. Jačanje otpornosti na krize

3. Zelena i digitalna tranzicija

4. Ravnomjeran regionalni razvoj

Izgradnja održivog gospodarstva i društva postići će se ulaganjem u ljude, kroz djelotvorniju javnu upravu i pravosuđe, a to će pridonijeti gospodarskom rastu te povećanju produktivnosti u javnom i privatnom sektoru. U idućih deset godina usredotočit ćemo se na jačanje naše otpornosti na krize. Ova pandemija i globalna kriza razlog je više da kao država dodatno ojačamo zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, a to će pridonijeti podizanju razine društvenih usluga i društvene uključenosti, borbi protiv siromaštva i stvaranju poticajnog okruženja za djecu, mlade i obitelji.

Prelaskom na čistu i dostupniju energiju, razvojem kružnog gospodarstva i jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane osigurat ćemo zelenu i digitalnu tranziciju Hrvatske te pretvoriti klimatske i ekološke izazove u prilike, a oni su najveća globalna prijetnja ovog stoljeća.

Ujedno, ulaganjem u digitalnu infrastrukturu i uvođenjem digitalnih rješenja, kao i promicanjem održive prometne politike dat ćemo svoj doprinos izgradnji digitalne budućnosti Europe i modernizaciji Hrvatske.

Podupiranjem promišljenih teritorijalnih strategija omogućit ćemo ravnomjeran regionalni razvoj i regionalnu konkurentnost kroz pametnu specijalizaciju, za kvalitetniji standard života i bolje iskorištavanje prednosti svih hrvatskih krajeva. U središtu ostvarenja ove vizije koju, vjerujem, većina nas dijeli, ulaganja su u naše ljude i njihova znanja, vještine i kreativni potencijal, koji su ključni za uspjeh Hrvatske.

U okviru četiri razvojna smjera, odredili smo 13 strateških ciljeva koji su jednako važni i pridonose ostvarenju ove vizije za budući razvoj Hrvatske. Strategija sadrži 23 pokazatelja učinka koji će biti potvrda da smo na pravom putu u ostvarenju te vizije. Podrškom razvoju konkurentnog, tehnološki naprednog i izvozno orijentiranog gospodarstva, koje se temelji na znanju, inovacijama, kao i primjenom naprednih tehnologija, osigurat ćemo konkurentno i inovativno gospodarstvo koje stvara kvalitetna radna mjesta.

CILJ nam je do 2030. BDP po stanovniku podići sa 65% na 75% prosjeka Europske unije, a udio izvoza roba i usluga podići s 52% na 70% BDP-a. Ulaganjem u sustav odgoja i obrazovanja omogućit ćemo nastavak izgradnje Hrvatske kao zemlje obrazovanih i zaposlenih ljudi, u kojoj naši mladi mogu ostvariti svoju budućnost, osnovati obitelj i pristojno živjeti od svog rada.

CILJ nam je dostići prosjek zemalja OECD-a na PISA testovima i povećati obuhvat djece u predškolskom odgoju iznad 97%, a zaposlenost podići na 75%. Radi uklanjanja institucionalnih slabosti do 2030., razvijat ćemo kompetentnu i pouzdanu javnu upravu, djelotvorno pravosuđe i kvalitetno upravljati državnom imovinom te jačati mehanizme borbe protiv korupcije.

CILJ nam je značajno ubrzati rad pravosuđa i skratiti vrijeme rješavanja prvostupanjskih parničnih i trgovačkih predmeta s 374 dana na 250 dana.

Jačat ćemo globalnu prepoznatljivost Hrvatske radi političke afirmacije i gospodarskog jačanja, uz promicanje hrvatske kulture i povijesti, kao i istine o Domovinskom ratu. Time ćemo dati doprinos stabilnosti u jugoistočnoj i srednjoj Europi te na Sredozemlju. Njegovat ćemo i zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, kako bi svi koji to žele pridonijeli ukupnom razvoju zemlje.

CILJ nam je sa 63. mjesta do 2030. dostići najmanje 45. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti. Ljudi su najvažniji potencijal za svladavanje izazova u desetljeću pred nama. Zato je u našoj viziji ključno ulagati u ljude i skrbiti se o svakom čovjeku u duhu društvene solidarnosti te stvarati prilike za njihov razvoj neovisno o materijalnom stanju.

CILJ nam je smanjiti udjel broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti s 23% na ispod 15%, te produljiti očekivani broj godina zdravog života za 6 do 8 godina. Provodit ćemo poticajnu pronatalitetnu politiku kao zamašnjak demografskoj revitalizaciji, strateškom pitanju hrvatske budućnosti. Radit ćemo na stvaranju privlačnog društvenog i ekonomskog okruženja za ostanak i povratak mladih ljudi i obitelji u Hrvatskoj.

CILJ nam je podići stopu fertiliteta po ženi s 1,47 na 1,8 djece. Sigurnost je važan preduvjet za stabilan razvoj društva i države, a prioritet u idućem razdoblju je postizanje visoke razine unutarnje sigurnosti i očuvanje našeg načina života.

CILJ nam je ostati među najboljima u Europskoj uniji kada je riječ o stopi kriminaliteta. Stopa kriminaliteta u Hrvatskoj je 2,7%, a prosjek Europske unije je 12,5%. Vodit ćemo Hrvatsku u smjeru ekološke i energetske tranzicije, što podrazumijeva niskougljični razvoj, zaštitu okoliša i smanjivanje rizika od klimatskih promjena, kroz provedbu Europskog zelenog plana i Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.

CILJ nam je podići stopu recikliranja komunalnog otpada s 25% na 55% i povećati udio obnovljivih izvora energije s 28% na preko 36%.

Radit će se na samodostatnosti u proizvodnji hrane i na razvoju biogospodarstva. Stvorit će se uvjeti da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena.

CILJ nam je značajno povećati produktivnost rada u poljoprivredi, s 6.100 na 10.000 eura po godišnjoj jedinici rada. Modernizacija i ulaganje u prometni sektor, ceste, željeznice i luke, osigurat će održivu mobilnost i osnažiti regionalni geoprometni potencijal Hrvatske.

CILJ nam je plasirati se među 28 najuspješnijih država po infrastrukturi na Indeksu globalne konkurencije. Digitalnom tranzicijom društva i gospodarstva osigurat će se brža i transparentna usluga javne uprave, jednako dostupna u svim dijelovima zemlje kroz razvoj širokopojasne infrastrukture.

CILJ nam je dostići prosjek Europske unija na DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije. Danas je Hrvatska na 20. mjestu Europske unije prema DESI indeksu.

Za razvoj potpomognutih područja, otoka i područja s razvojnim posebnostima, ključna će biti ulaganja u ravnomjeran regionalan razvoj, demografski oporavak, kao i u jačanje socijalne pravednosti i društvenog povjerenja.

CILJ nam je smanjiti razliku u regionalnom BDP-u po stanovniku, kako bi omjer između najrazvijenije i najnerazvijenije županije pao s 3,1 na 2,5. Jačat ćemo regionalnu konkurentnost, a u središtu regionalne politike bit će podrška gospodarskom širenju znanja, tehnologije i inovacija.

CILJ nam je podići Regionalni indeks konkurentnosti s 32 na 38. U postizanju svih tih ciljeva važna će biti suradnja s gradovima, općinama i županijama, koji su ključni za planiranje i provedbu projekata. A država će osigurati ljudske i administrativne kapacitete za provedbu zacrtanih ciljeva u djela.

U idućem razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima više od 24,2 milijarde eura europskih sredstava, uz dodatna sredstva iz Europskog fonda solidarnosti za oporavak i sanaciju šteta od potresa. To je više od jednogodišnjeg državnog proračuna. Za to smo se izborili u protekloj 2020. godini. Uz dovršetak Nacionalne razvojne strategije, radimo na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti od 2021. do 2023., kojim će se oko 6 milijardi eura bespovratnih europskih sredstava, bez nacionalne komponente, usmjeriti na reforme i investicije. U tijeku je i proces izrade operativnih programa za provedbu novog Višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. godine, za gospodarski, društveni i digitalni razvoj Hrvatske, a ti dokumenti će biti gotovi do lipnja.

U raspravi o strategiji pozdravljamo uključivanje svih saborskih zastupnika i očekujemo da danas pokušamo pronaći konsenzus o ovom dokumentu i oko razvojnih i oko svih aktivnosti koje su pred nama. Zahvaljujem onima među vama koji su već do sada dali doprinos, a od ministrice sam informiran da su rasprave na saborskim odborima prošle vrlo konstruktivno uz potporu ovome dokumentu.

U trideset godina hrvatsko društvo i gospodarstvo prošli su transformaciju, koja se treba ubrzati u idućih deset godina. U prvom desetljeću hrvatske državnosti uložili smo značajne napore u obranu, oslobađanje i obnovu domovine, u izgradnju ustavnog demokratskog poretka i tržišnog gospodarstva. U drugom desetljeću bili smo usmjereni na rješavanja pitanja ekonomske tranzicije, na ulazak u NATO i Europsku uniju, sve do globalne krize. U trećem desetljeću Hrvatska se suočila s višegodišnjom recesijom, nakon čega je uslijedio postupni oporavak, pristupanje Europskoj uniji te snažnije korištenje prednosti članstva.

Protekle četiri godine riješili smo mnoga rezidualna pitanja hrvatske ekonomske tranzicije, a pritom održavali makroekonomsku ravnotežu i podizali sve gospodarske pokazatelje. No, četvrto desetljeće, iako je započelo je s krizama bez presedana, treba biti razdoblje hrvatskog ubrzanog razvoja, ulaska u europodručje, ulaska Schengenski prostor i u konačnici pristupanje OECD-u, jedinoj relevantnoj organizaciji kojoj još možemo pristupiti, a za to danas imamo snažne poluge.

Zbog toga je ključno da pokrenemo ubrzani gospodarski i društveni oporavak, modernizacijom gospodarstva i prilagodbom na zelene i digitalne tehnologije. Uz izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva, uz načelo jednakosti, uz poštivanje ljudskih prava i uključivanje nacionalnih manjina, razvojni iskorak nužan je kako bismo uvjete života i poslovanja približavali razini kakvu poznaju najrazvijenije europske države. Vjerujem da ćemo prihvaćanjem i provedbom ove strategije i zajedničkim angažmanom svih društvenih dionika ostvariti te ciljeve na dobrobit budućih naraštaja.”

You may also like

0 comments