Premali smo, budućnost je regija

Najmoćniji poslodavci koji zapošljavaju više od stotine tisuća ljudi, političari, bankari, europski dužnosnici okupili su se u Portorožu oko inicijative Summit100 kako bi poslali poruku da regija mora raditi skupa kako bi iskoristila potencijal u investicijskom smislu, ali i da bi našla svoju poziciju, a ne postala podružnica velikih europskih tvrtki, piše Večernji list.

U zaključcima nakon dva dana intenzivnih razgovora i poslovnih pregovora, poduzetnici su političarima dali niz zadataka. U sektoru turizma traže manji PDV i subvencije. Popunjenost hotela u regiji je 40 do 50 posto bez obzira na to je li riječ o Ljubljani, Zagrebu ili Beogradu. Tri su smjera kojima treba ići: obratiti se umirovljenicima koji sve više putuju i na taj način produljuju sezonu, usmjeriti se na lječilišni turizam te ostvariti projekt Balkan. PDV u regiji za turizam i turističke usluge iznosi od 7 do 13 posto i trebalo bi ga dodatno smanjiti te tražiti subvencije da bi se osigurala ulaganja, kažu poduzetnici. Energetičari su se koncentrirali na obnovljive izvore energije i ujednačavanje poslovne prakse. Velike državne kompanije imaju ograničenu mogućnost ulaganja pa drže da za održanje treba olakšati kooperaciju. Ciljevi su ujediniti principe i načine poslovanja, izmiriti konflikte između energetike i zaštite okoliša, pojednostaviti i pojeftiniti fluktuaciju energije iz obnovljivih izvora preko granica te osnovati regionalno koordinacijsko tijelo u kojem bi sudjelovala ministarstva, komunalna poduzeća, gospodarske komore te EBRD i druge neutralne međunarodne institucije. Sektor proizvodnje i prodaje hrane i pića, među kojima su Emil Tedeschi, Agrokorovi Damir Kuštrak i Ljerka Puljić te srpski kralj šećera Miodrag Kostić, zagovara krovni brand za prezentaciju ”Adria Balkan” ili ”Adria”. “To je nužnost jer količine vina, maslinova ulja i sira s naših prostora, a pogotovo pakirani proizvodi poput konditorskih industrija i pića svjetski su nerelevantne ako nastupamo s pozicije pojedinog proizvođača. Italija je pozitivan primjer za integriranu prodaju konkurentskih proizvođača u specijaliziranim trgovinama zemlje porijekla, a kako smo mi male zemlje, onda je regija jedino rješenje”,  kazao je Tedeschi.

Traže i da se poreznim tretmanom stimulira spajanje jer je bolja percepcija građana kad se kompanije spajaju u odnosu na preuzimanje. Grupa koja je raspravljala o razvoju ekonomije bazirane na znanju istaknula je brain-drain kao veliki problem regije jer je s naših područja u inozemstvo otišlo 200.000 ljudi mlađih od 30. Ideja poduzetnika jest da u idućih pet godina dovedu 100.000 stranih studenata u regiju i da to naplaćuju. Za to je potreban konzorcij regionalnih lidera u obrazovanju i mogućnost nostrifikacije profesora i studenata, kooperacija s međunarodnim sveučilištima i marketing baziran na toj osnovi. Treba se obraćati Bliskom i Dalekom istoku i fokusirati se na medicinu i inženjering. Poduzetnici iz sektora digitalizacije govorili su o digitalnom potpisu i mikroplaćanjima s obzirom na to da za njih ne postoji platforma. Vlada na digitalizaciju gleda kao na ponovnu potrebu kupovanja softwarea ili hardwarea, istaknuli su, ali riječ je o kupovanju znanja. Traže ”digitalni glas odozgo” odnosno nositelja kojem će se svi obraćati , a to bi bilo neko tijelo unutar države. Digitalnu agendu treba implementirati u političke programe svake stranke, zatražili su.

Više od poruka koje su stigle s panela i govornica sudionika Summit100 polučio je poslovnim inicijativama i susretima koji bi mogli odigrati važnu ulogu u idućim mjesecima. U velikim projektima ulogu bi mogao imati i Junckerov plan, koji je pokazao prve rezultate. Poznato je da je Zračna luka Dubrovnik odabrana kao prvi projekt za koji će EU jamčiti, a među osam projekata na listi za financiranje jedini je projekt s područja regije. Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke, istaknuo je da se još bruse tehnički detalji koji se unaprjeđuju na svakodnevnoj razini, ali vjeruje da bi uz pomoć tog poola investicija EU mogao nadoknaditi zaostatak za ostalim tržištima. Investicije u EU pale su za 15 posto, a u odnosu na Aziju i Ameriku u inovacijama EU zaostaje za 1,8 posto BDP-a. U infrastrukturu, uz naglasak na transport, treba uložiti još 50 milijardi eura, a Hoyer je pritom istaknuo i snažnu potporu koridoru Vc. “Mogli bismo povećati apsorpciju iz fondova Europske unije isključivo ako ponudimo savjetodavne usluge zemljama i financijsku potporu za podmirivanje sufinanciranja EU projekata”, poručio je Hoyer te obećao potporu EIB-a.

You may also like

0 comments