Prehrambena je industrija strateška za Hrvatsku

Hrvatsku prehrambenu industriju zadnjih godina karakterizira usporavanje izvoznog rasta uslijed sve jačeg konkurencijskog pritiska na tradicionalnim izvoznim tržištima, no ona još uvijek ima vrlo velik udio u izvozu, zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji, što ju čini strateškom industrijskom granom za Hrvatsku, pokazuje u utorak predstavljena Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije RH.

Analizu su izradili Goran Buturac i Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, a riječ je o prvom istraživanju izravnih i neizravnih učinaka prehrambene industrije na hrvatsko gospodarstvo te izvozne konkurentnosti tog sektora.O strateškom značaju ove industrijske grane, kazao je Buturac, govore podaci da prehrambena industrija (proizvodnja hrane i pića) čini 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, zapošljava 20 posto svih zaposlenih u zemlji i po vrijednosti izvoza je peta industrijska grana.

Također, analiza pokazuje i da rast potražnje za proizvodima prehrambene industrije za jedan milijun kuna ima multiplikatorni učinak na BDP od 1,96 milijuna kuna, a broj zaposlenih se povećava za 2,53 posto, što je treći najveći multiplikatorni učinak neke industrijske grane u Hrvatskoj. U razdoblju od 2001. do 2008. godine prehrambena je industrija ostvarivala izvozni rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,8 posto, no ona nakon izbijanja krize 2008. snažno pada i sada iznosi tek oko jedan posto. Istodobno taj sektor bilježi i velik vanjskotrgovinski deficit – od 5,7 milijardi kuna u 2014. godini, ali i visoku izvoznu koncentraciju – 69 posto izvoza ‘otpada’ na tri glavna tržišta.

Uz krizu, na to je utjecaja imalo i punopravno članstvo Hrvatske u EU, zbog čega je ugrožena pozicija hrvatskih proizvođača na njihovom najvažnijem izvoznom tržištu, u zemlje Cefte. U te je zemlje do ulaska u EU odlazilo 44 posto izvoza prehrambene industrije, a samo 2013. izvoz u Ceftu smanjen je za 10 posto, kazao je Buturac te istaknuo da to međutim nije istovremeno kompenzirano većim izvozom na tržišta EU, već suprotno – izvoz hrane u EU je smanjen za oko 11 posto, a pića za više od 20 posto. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je kako je negativan učinak na domaću prehrambenu industriju imao i embargo EU na izvoz nekih proizvoda na rusko tržište, ali i istaknuo kako se taj trend konačno okreće. Prema podacima koje je iznio, u prvom ovogodišnjem tromjesečju izvoz prehrambene industrije je rastao 15-tak posto, “što znači da se može reći da su dijelom ipak kompenzirani ti prvi gubici”.

Ističući kako i u poljoprivrednoj i u prehrambenoj industriji još uvijek ima područja koja su značajno podrazvijena, npr. uzgoj i prerada industrijske konoplje i aromatično-ljekovitog bilja ili ekološke prozvodnje općenito, Jakovina je kazao kako se za iskorištavanje svih potencijala i ovaj sektor, a posebno poljoprivredni, ipak mora okrenuti ulaganju u nove tehnologije i znanje. Naime, ministar je iznio podatak da od oko 180 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava tek njih oko 18 posto vode mladi poljoprivrednici, mlađi od 40 godina, a čak 95 posto proizvodnje svih OPG-ova temelji se na iskustvu, a ne specijaliziranoj edukaciji.

You may also like

0 comments