[vc_row][vc_column width=”1/3″]Novi list[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na sjednici Vijeće za nacionalnu sigurnost, koju su sazvali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, danas će se razgovarati o potencijalno novoj migrantskoj krizi kao i o širenju koronavirusa.[/vc_column][/vc_row]
Zakon definira članove ovog tijela, ali dopušta da se na njegove sjednice po potrebi zove i druge osobe.
Kako doznaje Novi list, na Pantovčaku će pristati na sve dodatne ljude što su ih predložili iz Vlade, poput Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i Plenkovićevog savjetnika Roberta Kopala, premda neki od njih nemaju pretjerene veze s temama koje će biti na dnevnom redu. Još je to jedan pokazatelj uzornih odnosa Milanovića i Plenkovića na početku mandata predsjednika Republike. U ova dva tjedna između njih dvojice nije bilo praktično nikakvih razmirica, kamoli političkih sukoba.
Predsjednik i premijer brzo su se usuglasili da načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga bude viceadmiral Robert Hranj, o slanju vojnog kontingenta u Afganistan, ali da to ujedno bude i posljednji, a Milanović čak više ne otklanja ni mogućnost i da se, u slučaju značajnog pogoršanja situacije na hrvatskim granicama, vojnici uključe sprečavanje ulaska ilegalnih migranata. Milanović je bitno drukčije startao nego Kolinda Grabar-Kitarović, koja je već u prvom tjednu po inauguraciji tražila premijerovu ostavku. Do kraja 2015. je predsjednica stalno napadala Milanovićevu vladu. Bila je to zaista tvrda kohabitacija na hrvatski način. Nešto takvo je Plenković, po svemu sudeći, prognozirao između sebe i Milanovića.
Već u noći Milanovićeve izborne pobjede, predsjednik Vlade spominjao je tvrdu kohbitaciju. Unatoč tome što je Milanović u predizbornoj kampanji najavljivao da će, ako bude izabran, postati premijeru najbolji prijatelj. Plenkoviću se valjda nekako normalnim činilo da Milanović odmah politički nasrne na njega, naročito stoga što je SDP-ov kandidat u kampanji bio bespoštedan prema njemu. Milanović je, primjerice, tvrdio da, na osnovu dugogodišnjeg poznanstva s Plenkovićem, zna da on ima jako loše mišljenje o Franji Tuđmanu, što za jednog visokog HDZ-ovog dužnosnika predstavlja najtežu moguću kletvu. Ali, čim su izbori završili, Milanović je promijenio retoriku i od 5. siječnja nije skoro ništa loše rekao o Plenkoviću i Vladi.
– Nemam prigovora. Komuniciram s predsjednikom Vlade, razmjenjujemo neke poruke i kontakte, rekao je Milanović u utorak navečer u intervjuu za RTL televiziju, na opasku novinara da dobro surađuje s premijerom. Istaknuo je da svatko ima svoje ovlasti, predsjednik puno manje i da »to što nismo iz iste stranke ne znači da ne možemo raditi na dobrobit naše zemlje«. U Uredu predsjednika naglašavaju da je kampanja zaboravljena.
Kad je, pak, riječ o slanju pripadnika Oružanih snaga na granicu, na Pantovčaku ne smatraju da je Milanović napravio otklon od onoga što je o tome govorio još prije dva mjeseca. I sada, kažu, predsjednik Republike procjenjuje da za to nema nikakve potrebe jer »ništa ne upućuje da bi se deseci tisuća migranata mogli probiti do Hrvatske«. Ali, Milanović ne želi ulaziti u polemike s Vladom o podršci vojske policiji na granici i unaprijed odbiti takvu mogućnost. Iako u Uredu predsjednika vjeruju da je koronavirus zapravo puno opasniji za Hrvatsku, i svijet u cijelini, nego što su to migranti koji se nalaze u Turskoj.
U SDP-u nisu razočarani što se Milanović nije više distancirao od Vlade, štoviše.
– Posao predsjednika Republike nije da bude protiv Vlade. Prethodna predsjednica drukčije je postupala prema našoj Vladi, ali znamo kako je završio njezin mandat. Bitno je da se Milanović drži onoga što je govorio u predizbornoj kampanji. SDP-u i ostalim strankama koje su podržale njegovu kandidaturu najviše će pomoći tako da bude vjerodostojan, da bude – normalan. Zasad Milanović nije oduspio od stavova što ih je iznosio u kampanji, zadovoljan sam što ih se drži i njegovom taktikom prema institucijama, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.
[quote_box name=””]
Predsjednik Zoran Milanović u utorak je na RTL-u dao prvi intervju nakon polaganja predsjedničke prisege. Milanovićev retorički nastup za portal Direktno analizirala je Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja.
“Nastup je bio dobar, bilo je i nešto poznatih ‘zoranizama’ ali ne na važnim odgovorima. U sadržajnim smislu to je bilo odlično, ali u retoričkoj dinamici ili pokušaju dinamiziranja odgovora, malo je odlazio u ‘zoranizme’ ali ništa što bi dominiralo”, rekla je Mamić.
Nadalje, naglašava kako je Milanović u odgovorima bio ozbiljan i odgovoran, adresirao je ključne teme i imao stavove o njima: “Vidjelo se da ima stavove o ključnim temama koje su u domeni njegovih ovlasti. Bio je to jedan predsjednički intervju s kojim mogu biti zadovoljni i građani kojima nije bio prvi izbor”.
Izbjegličko-migrantska kriza na tursko-grčkoj granici, epidemija korona virusa, izbor savjetnika, kohabitacija s premijerom Andrejem Plenkovićem, reakcije Aleksandra Vučića…neke su od tema o kojima se razgovaralo. I teme i odgovore naša sugovornica ocijenila je ‘pogođenim’.
Vezano uz pitanje vojske na hrvatskoj granici, Milanović je promijenio mišljenje u odnosu na prethodnu migrantsku krizu. “Time je pokazao da, ako je kontekst drukčiji, i odluka može biti drukčija. Ne može se ustrajati na nečemu što ste nekad mislili. Kontekst je nešto prema čemu se formira mišljenje, a kontekst prethodnog izbjegličkog vala bitno je drukčiji nego današnjeg”, naglasila je Mamić.
I mediji i komunikacijski stručnjaci bili su blagi u kritici prema prvom intervjuu predsjednika od dolaska na Pantovčak. Prašinu je podigao jedino odgovor u kojem je Milanović izjavio kako namjerava posjetiti Jasenovac, ali ne i Bleiburg.
Mamić ističe kako je to tema oko koje postoji jako puno kontroverzi. “Zašto? Zato što nikad nismo prošli svoju katarzu. Bleiburg je, na žalost, kontaminiran simbolikom koja ne čini dobro Hrvatskoj. Svi koji ‘mašu’ uglatim ‘u’ čine štetu modernoj hrvatskoj državi, a ne jugonostalgičarima protiv kojih se bore. Antifašizam nije jednako kao komunizam i to su nedefinirane stvari iz naše prošlosti. Pitanje je definiranje simbola”.
Na pitanje kakav je Milanović zauzeo stav odgovara: “Milanović je ostao u gabaritima onoga što je očekivano od predsjednika koji dolazi iz lijevog spektra i nema potrebe za kalkulacijom. Time što se referirao na Maribor i Tezno poslao je poruku da poštuje sve hrvatske žrtve”.
Mamić je usporedila Milanovićevu retoriku u predsjedničkoj kampanji i u razgovoru. “U kampanji naglašavate ono što vas razlikuje od izazivača i morate se pozicionirati u odnosu na glasove koje očekujete i na protukandidata. Retorika je uvijek oštrija jer takva mora biti. Morate mobilizirati svoje i pridobiti neodlučne birače. No izborom postajete predsjednikom svih građana, prestajete biti članom bilo koje političke stranke i pred sobom imate interes svih građana. Dakle, retorika je blaža i umjerenija, što je bilo i za očekivati”, istaknula je.
No, retoriku Milanovića kao premijera komunikacijska stručnjakinja ocijenila je puno lošijom: “Kao premijer u retorici je bio puno nervozniji ali i uloga predsjednika je bitno komfornija; manje je situacija u kojima mora balansirati. Komunikacijski gledano u boljoj je poziciji i on se u tome odlično snalazi”, zaključuje Mamić.
[/quote_box]
