Predsjednički izbori u Liberiji, tko su favoriti

Nakon dvanaest godina društvenog i ekonomskog oporavka pod vlašću Ellen Johnson Sirleaf, dobitnice Nobelove nagrade za mir, Liberijci u utorak izlaze na prvi krug predsjedničkih izbora s velikim očekivanjima od prvog uistinu demokratskog prijenosa vlasti u 73 godine.
Add content here
Za nasljednika prve izabrane predsjednice neke afričke države natječe se dvadeset kandidata. Budući da se ne očekuje da će netko od njih u prvom krugu osvojiti apsolutnu većinu glasova, dva kandidata s najviše glasova ući će u drugi krug koji će se održati za otprilike mjesec dana.

Osim novog predsjednika, Liberijci će u utorak birati i novi saziv Zastupničkog doma. Iako je izborna kampanja dosta uzavrela, dosad je bila uglavnom mirna i očekuje se da će završiti bez nasilja.

Johnson Sirleaf (78), koja se nakon dva uzastopna mandata više ne može kandidirati, može se pohvaliti mnogim postignućima koja je ostvarila otkako je postala prva suvremena čelnica afričke države. Nobelova nagrada joj je dodijeljena 2011. za zasluge u ostvarenju mira nakon što je građanski rat njezinu zemlju pretvorio u pustoš.

Gospodarstvo je sada četiri puta veće nego što je bilo kada je preuzela dužnost 2005. Iako su slike građanskog rata, u kojemu su bande mladih ovisnika o drogi silovali i ubijali diljem zemlje, još uvijek žive, ipak polako odlaze u prošlost. Građanski rat (1989-2003) odnio je oko 250.000 života.

Charles Taylor, pobunjenički vođa koji je vladao u liberijskim najmračnijim danima, sada je u britanskom zatvoru gdje služi doživotnu kaznu zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući terorizam, silovanja, ubojstva i seksualno ropstvo. On je prvi bivši čelnik države kojega je osudio međunarodni kazneni sud još od Nuernburga.

Liberija je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Preživjela je i tešku krizu prije tri godine kada je izbila epidemija ebole. Građani se žale na korupciju i loše javne službe te kažu da su, iako su zahvalni na miru koji je donijela Johnson Sirleaf, uzbuđeni su zbog predstojeće promjene.

Favoriti izbora

Među favoritima izbora su aktualni potpredsjednik Joseph Nyuma Boakai, koji predstavlja vladajuću Stranku jedinstva, i nogometna zvijezda George Weah, kojega je Johnson Sirleaf pobijedila na izborima 2005.

Weah je zastupnik oporbenog Kongresa za demokratsku promjenu od 2014. Osim njih dvojice spominju se Charles Walker Brumskine, odvjetnik koji je ušao u izbornu utrku kao kandidat Stranke slobode, i moćni poslovni ljudi Benoni Urey i Alexander Cummings.

Kandidati su održali entuzijastične skupove kojima su nazočile tisuće njihovih pristaša. Mnogi od njih su obećali raskid s prošlošću. “Okončat ćemo razdoblje selektivne pravde kako bi ljudi dobili jednaku zaštitu prema zakonu”, izjavio je Brumskine za Reuters.

Tko god pobijedio, ti će izbori biti ključan test za demokratski proces u Liberiji, rekla je Maria Arena, čelnica promatračke misije EU-a. “Mirni prijenos vlasti s jednog izabranog predsjednika na drugog nije važan samo za Liberiju nego je i primjer za tu regiju”, kazala je.

Ovi izbori također će biti prvi test za liberijsku vojsku i policiju, koje će se same morati pobrinuti za sigurnost nakon povlačenja mirovnih snaga UN-a.

Liberiju, najstariju afričku republiku, osnovali su oslobođeni robovi u 19. stoljeću. Njezin oporavak nakon rata je izvanredan. BDP u zemlji od 4,6 milijuna ljudi dostigao je 2,1 milijardu dolara prošle godine. Prije deset godina BDP je bio samo 550 milijuna dolara.

Sirleaf Johnson, bivša ministrica financija ’70-ih godina koja je pobjegla nakon državnog udara i u egzilu radila za Svjetsku banku i Citibank, vratila je stručnost u vladu koju je preuzela vojna hunta 1980.

Međutim, mnogi Liberijci kažu da nije uspjela iskorijeniti korupciju i nepotizam.

Njezin sin Robert Sirleaf bio joj je savjetnik i vodio je državnu naftnu kompaniju NOCAL, koja je propala nakon njegovog mandata budući da su cijene sirove nafte jako pale 2015.

Njezin drugi sin, Charles, bio je među 45 vladinih dužnosnika suspendiranih 2012. jer nisu prijavili imovinu protukorupcijskim vlastima. Ona je prijavila svoju imovinu ove godine. “Korupcija na visokoj razini pljuska je Liberijcima, od kojih mnogi žive u velikom siromaštvu”, rekao je politički analitičar Robtel Neajai Pailey. Na izborima se očekuje više od dva milijuna građana s pravom glasa, a prvi rezultati trebali bi biti objavljeni u roku od 48 sati.

Korupcija i u Latinskoj Americi

Svaki treći Latinoamerikanac je u prošloj godini plaćao mito nekom od državnih službenika, od policije i političara, do profesora i liječnika pokazala je studija Transparency Internationala.

Koristeći rezultate istraživanja provedenog u 20 zemalja Latinske Amerike i Kariba, Transparency International procjenjuje da je prošle godine više od 90 milijuna ljudi u tim zemljama plaćalo mito.

Najgora situacija je u Meksiku gdje je 51 posto ispitanika priznao kako je platio mito nekom od korumpiranih državnih službenika, u Dominikanskoj Republici ta brojka iznosi 46 posto, a zatim slijedi Peru sa 36 posto. Oko 60 posto ispitanih smatra kako je korupcija porasla u odnosu na godinu ranije.

“Podmićivanje predstavlja sredstvo za obogaćivanje malobrojnih i značajnu prepreku za pristup ključnim javnim službama, posebno za najugroženije u društvu”, kazao je Jose Ugaz, čelnik Transparency Internationala.

“Vlade moraju učiniti više kako bi iskorijenile korupciju na svim razinama, posebice u agencijama za provedbu zakona, koje bi trebale igrati ključnu ulogu u borbi protiv nekažnjivosti”, dodao je.

Policija i političari su ocijenjeni najkorumpiranijim dužnosnicima kod gotovo polovice ispitanih. Tri četvrtine ispitanih Venezuelaca je izjavilo kako je njihova policija vrlo korumpirana, kao i gotovo 70 posto ispitanih Paragvajaca.

Jedna od pet osoba je priznala kako je plaćala mito zaposlenicima u bolnicama i školama, dok su isplate sudskim dužnosnicima najviše u Hondurasu, navodi se u izvješću. Više od polovice ispitanih izjavilo je kako njihove vlade slabo rade u borbi protiv korupcije.

You may also like