Predsjednica i premijer o tome kakvu Hrvatsku trebamo

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo
Konsenzus je svih da želimo bolju Hrvatsku s većom kvalitetom života za sve građane, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije”, koju je organizirao dnevnik “Večernji list”.

Bolja Hrvatska za njega znači, poručio je, zemlju koja ima kvalitetnije obrazovanje za djecu i mlade, pravednije, solidarnije i demografski vitalnije društvo, djelotvornije pravosuđe, tolerantnije društvo, konkurentnije gospodarstvo, s većom kvalitetom života za sve hrvatske građane i snažniju Hrvatsku u Europi i svijetu.

U svom je govoru istaknuo kako Hrvatska danas – za razliku od pretkriznog razdoblja kada je uz gospodarski rast istodobno imala i inozemno zaduživanje od 10 posto BDP-a godišnje – ima rast oko 3 posto, “ali na zdravijim temeljima, uz smanjenje javnog duga za oko 3 posto BDP-a godišnje”.

Kroz izmjene pravosudnih zakona, naveo je, dovršena je prva faza reforme pravosuđa čime je reorganizirana mreža pravosudnih tijela i osigurana bolja dostupnost sudova.

Smanjujemo ukupan broj neriješenih predmeta na godišnjoj razini za 40 tisuća, naveo je.

Premijer je poručio i da trebamo Hrvatsku bez nasilja te da je Vlada odlučna u poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo obiteljsko, vršnjačko i svako drugo nasilje te primjereno zaštitile žrtve, a nasilnici najstrože kaznili.

Trebamo Hrvatsku u kojoj se olakšava život obiteljima, dodao je premijer te naveo da je stoga za tri puta povećan neoporeziv dio naknade za novorođenče, s 3360 na 10.000 kuna, da je Vlada proširila krug korisnika dječjeg doplatka na 92 tisuće roditelja i 150.000 djece.

Mirovinskom reformom, ocijenio je, uspostavljen je uravnotežen sustav, s većim mirovinama koje su ukupno povećane za 6,3 posto, a najniža mirovina, naveo je, od 1. srpnja bit će povećana za 3,13 posto. Naveo je i da je Vlada u politike zapošljavanja uložila 4,5 milijardi kuna te je u protekle dvije godine broj zaposlenih povećan na 1.650.000.

Premijer je istaknuo i da se ulaže u znanost, bez čega nema razvoja ni društva ni gospodarstva – milijardu kuna za ulaganje u znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je, rekao je, najveće opremanje hrvatske znanosti u zadnjih 15 godina. Do kraja 2020. godine, istaknuo je još, oko 67 tisuća studenata primit će stipendije u ukupnoj vrijednosti od pola milijarde kuna, bilo zbog nepovoljnog socioekonomskog položaja, bilo za studij na STEM području.

Uz premijera uvodni govornici na konferenciji bili su i predsjednica Republike Kolinda Grbar-Kitarović te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.

Trebamo Hrvatsku po mjeri svoga naroda, poručila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitaović u ponedjeljak na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije”, koju je organizirao dnevnik “Večernji list”.

Predsjednica je u svome obraćanju ocijenila da Hrvatska danas dobro stoji na međunarodnom planu, ali ne i onoliko koliko bismo htjeli na unutarnjem planu razvoja istaknuvši da hrvatski građani boljitak moraju osjetiti na svojim bankovnim računima.

“Moraju osjetiti da imaju veću kupovnu moć, bolji standard, ali isto tako i veći optimizam i nadu u bolja kretanja i pozitivan pravac u Hrvatskoj”, rekla je hrvatska predsjednica naglasivši nužnost vraćanja “vjere u sebe i svoje mogućnosti”. “Problemi time neće nestati, ali će biti lakše rješivi”, dodala je.

Podsjetila je da je prije dvije godine upozorila na problem depopulacije te da su mnogi ocijenili kako dramatizira kada je izjavila da je Hrvatska u u tom smislu “u izvanrednom stanju”.

“Ali stanje je doista bilo dramatično, jer je demografija pitanje svih pitanja”, poručila je i danas predsjednica dodavši da je mobilnost građana dobra, ali je bitno i da u Hrvatskoj stvaramo uvjete za povratak.

Sadašnja je situacija bolja, ocijenila je, i osjećaju se rezultati u demografiji odnosno blagi porast nataliteta što drži da je odraz blagog porasta optimizma u vlastitu državu.

“Samim tim što razgovaramo o egzistencijalnim problemima, stavljamo ih u središte javne rasprave i odmičemo se od ideoloških pitanja i na stol stavljamo pitanja koja brinu naše ljude – hoće li imati posla, plaću i hoće li ona biti dovoljna za život, hoće li moći odgajti djecu i dobiti kredit za stan koji će moći otplaćivati – držim da ljudi počinju više vjerovati u državu i da to dokazuje da i kao Vlada i kao društvo mislimo ozbiljno”, ocijenila je.

Nastavak negativnog populacijskog trenda potrebno je zaustaviti, smatra, poreznom politikom u korist investicija i povećanja plaća. “Bez toga Hrvatska ne može ostvariti željeni gospodarski rast i uravnotežen regionalni razvoj”, ocijenila je.

Naglasak pritom stavlja na plaće te je poručila kako cilj mora biti da prosječna neto plaća u Hrvatskoj bude 7500 kuna. “To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s ljudima diljem Hrvatske kad ih pitam pod kojim biste uvjetima ostali u Hrvatskoj. To će podići standard srednjih slojeva društva na kojima počiva stabilnost društva”, poručila je.

Nužno je, smatra, ograničiti i rad na određeno vrijeme jer, kako je navela, čak 25,3 posto osiguranika HZMO-a prošle godina je imalo ugovore na određeno što je, upozorila je, među najvišim stopama u EU.

“Treba li objašnjavati što to znači i koliko se to negativno odražava na egzistencijalnu sigurnost i to većinom mladih ljudi koji zbog toga ne mogu planirati budućnost”, upozorila je.

“Da danas pitate bilo koga na ulici živi li bolje nego prije dvije godine vjerojatno bi odgovori bili – ne, unatoč boljim makroekonomskim pokazateljima. I zbog toga moramo puno više učiniti kako bi građani osjetili te pozitivne promjene”, poručila je predsjednica.

Kao odgovor na pitanje konferencije – „Kakvu Hrvatsku trebamo”, kazala je: “Trebamo Hrvatsku po mjeri ovoga naroda, koji unatoč svim problemima voli svoju domovinu i želi je učiniti uspješnom”.

Vlast, dodala je, mora proizlaziti iz naroda i politika se mora vratiti ljudima, na svim razinama, a tu volju naroda treba poštivati od parlamenta do gradskih i općinskih vijeća i ureda.

“Svako izigravanje narodne volje ozbiljan je politički i moralan krimen. Korupcija proizlazi upravo iz nepoštivanja volje naroda. Važno je da shvatimo da nije narod ovdje zbog nas, već smo mi ovdje zbog njega. Mi smo tu da im služimo, počevši od mene osobno, predsjednice države, pa do svakog pročelnika općinskog ureda”, poručila je.

Moramo, dodala je predsjednica, slušati bilo ljudi i raditi onako kako je najkorisnije za društvo.

“Kad narod osjeća da se njegovo mišljenje sluša, uvažava i autentično izražava, s mnogo više elana i samopouzdanja sudjeluje u društvenim procesima. I danas nakon četiri godine mandata mogu reći samo jedno – još više vjerujem u budućnost svojeg naroda, još više vjerujem u našu Hrvatsku”, zaključila je.

You may also like

0 comments