Pregovarači iz gotovo 190 zemalja u petak završavaju 22. konferenciju UN-a o klimi (COP22), koja bi trebala donijeti napredak u primjeni Pariškog sporazuma unatoč neizvjesnosti koju je svijetu donio izbor “klimatoskeptika” Donalda Trumpa.
“Pariški sporazum odlučio je o tome što treba učiniti, razgovori COP22 usredotočili su se na to kako to učiniti”, sažeo je stanje stvari jedan europski pregovarač za agenciju AFP te dodao: “Nitko se ovdje nije pokušavao sukobljavati, rasprave su bile konstruktivne no pomalo kaotične i mnogo toga još treba učiniti”.
U “proglasu iz Marakeša”, objavljenom dan uoči zatvaranja, međunarodna zajednica pozvala je na “najveće moguće zalaganje” protiv zatopljenja. “Mi, predsjednici država i vlada te izaslanstva okupljena u Marakešu, na afričkom tlu (…) pozivamo na najveće moguće političko zalaganje radi suzbijanja klimatskih promjena koje je prioritetna zadaća”, ističe se u tekstu koji potpisuje 197 stranaka UN-ove klimatske konvencije.
Za budućnost se otvara niz pitanja, a jedno od njih je kako prikupiti 100 milijarda dolara godišnje koliko je obećano zemljama u razvoju do 2020? “Mi, razvijene zemlje, potvrđujemo da nam je cilj prikupiti 100 milijarda dolara” na godinu za zemlje u razvoju do 2020., stoji u tekstu čime se preuzima obećanje dano 2009. na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu.
“Napredak (u Marakešu) nije bio spektakularan (…) ali barem nije bilo blokada”, rekao je predstavnik Grenade u ime malih otočnih država. Stranke, 196 zemalja i EU, pozvale su jedna drugu da pojačaju financiranje projekata kako bi se spriječile najgore posljedice globalnog zatopljenja i ublažili efekti neizbježne klimatske promjene.
Kako pripremiti summit za 2018, i kakve informacije države moraju dati kao dokaz da provode politiku borbe protiv zatopljenja kako bi proces bio što je više moguće transparentan, također su pitanja koja se otvaraju za budućnost.
“Pozivamo da se što prije povećaju ambicije i pojača naša suradnja kako bi se premostio rascjep između sadašnjih razina ispuštanja stakleničkih plinova (koji su uzročnik klimatskih promjena) i puta kojim moramo ići kako bismo poštovali obveze o ograničavanju globalnog zatopljenja što proistječu iz Pariškog ugovora” donesenog krajem 2015., dodaje se u tekstu objavljenom u četvrtak.
Pariški ugovor postavlja cilj ograničavanja prosječnog globalnog zatopljenja na 2 stupnja Celzija iznad razina prije industrijske revolucije smanjivanjem ispuštanja stakleničkih plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Zemlje su “zadovoljne pariškim ugovorom i njegovim brzim stupanjem na snagu” te “potvrđuju svoju opredijeljenost za njegovu cjelovitu provedbu”.
U tekstu se poziva i na veće financiranje mjera protiv zatopljenja. Apel je upućen više od tjedan dana nakon izborne pobjede Donalda Trumpa koji je u kampanji nazvao globalno zatopljenje “prijevarom”.
Zemlje, među kojima i Sjedinjene Države, obećale su smanjiti emisije stakleničkih plinova prema ugovoru prebacujući se na obnovljive izvore energije. Trump je, međutim, obećao pojačati potrošnju nafte, plina i ugljena i “otkazivanje” globalnog ugovora.
Dokument je pozvao zemlje da “žurno” povećaju svoje obveze u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema znanstvenicima, sadašnja obećanja ukupno bi omogućila globalno zagrijavanje od 3 stupnja Celzija ili više.
Međunarodna zajednica pozvala je na “najveće moguće zalaganje” protiv zatopljenja u “proklamaciji iz Marakeša” donesenoj dan uoči zatvaranja 22. UN-ove konferencije o klimi koju je obilježio izbor “klimatoskeptičnog” Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
“Mi, predsjednici država i vlada te izaslanstva okupljena u Marakešu, na afričkom tlu (…) pozivamo na najveće moguće političko zalaganje radi suzbijanja klimatskih promjena koje je prioritetna zadaća”, ističe se u toj “proklamaciji o našoj klimi i o našem održivom razvoju” 197 stranaka UN-ove klimatske konvencije.
Stranke, 196 zemalja i EU, pozvale su jedna drugu da pojačaju financiranje projekata kako bi se spriječile najgore posljedice globalnog zatopljenja i ublažili efekti neizbježne klimatske promjene.
“Pozivamo da se što prije povećaju ambicije i pojača naša suradnja kako bi se premostio rascjep između sadašnjih razina ispuštanja stakleničkih plinova (koji su uzročnik klimatskih promjena) i puta kojim moramo ići kako bismo poštovali obveze o ograničavanju globalnog zatopljenja što proistječu iz Pariškog ugovora” donesenog krajem 2015., dodaje se u tekstu.
Pariški ugovor postavlja cilj ograničavanja prosječnog globalnog zatopljenja na 2 stupnja Celzija iznad razina prije industrijske revolucije smanjivanjem ispuštanja stakleničkih plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Zemlje su “zadovoljne pariškim ugovorom i njegovim brzim stupanjem na snagu” te “potvrđuju svoju opredijeljenost za njegovu cjelovitu provedbu”.
U tekstu se poziva i na veće financiranje mjera protiv zatopljenja. “Mi, razvijene zemlje, potvrđujemo da nam je cilj prikupiti 100 milijarda dolara” na godinu za zemlje u razvoju do 2020., dodaje se u proklamaciji, preuzimajući obećanje dano 2009. na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu.
Apel je upućen više od tjedan dana nakon izborne pobjede Donalda Trumpa koji je u kampanji nazvao globalno zatopljenje “prijevarom”. Zemlje, među kojima i Sjedinjene Države, obećale su smanjiti emisije stakleničkih plinova prema ugovoru prebacujući se na obnovljive izvore energije.
Trump je, međutim, obećao pojačati potrošnju nafte, plina i ugljena i “otkazivanje” globalnog ugovora. Dokument je pozvao zemlje da “žurno” povećaju svoje obveze u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema znanstvenicima, sadašnja obećanja ukupno bi omogućila globalno zagrijavanje od 3 stupnja Celzija ili više.
