Poziv na povratak suncu

Svjetski je dan Sunca
Obilježava se diljem svijeta, a ideja potječe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Kako bi informirao širu javnost i industriju o solarnim tehnologijama i ukazao na sunčev potencijal u zadovoljavanju američkih energetskih potreba, devedeset peti kongres usvojio je zajedničku rezoluciju (HJ 715) kojom se dan 3. svibnja 1978. određuje kao Dan Sunca. Pri tome je pozvao predsjednika Jimmya Cartera da izda proglas kojim poziva na njegovo obilježavanje.Već se tada prepoznalo da je potreba za razvojem i proširenjem obnovljivih izvora energije koji mogu osigurati grijanje, hlađenje te napajanje domova i industrije električnom energijom, veća nego u bilo kojem drugom trenutku u dotadašnjoj povijesti. Iz tog razloga Amerikanci su već tada tražili načine korištenja Sunca kao neiscrpnog izvora čiste energije.

No, vratimo li se mnogo dalje u povijest, zanimljivo je uočiti da je još Leonardo Da Vinci planirao koristiti konkavna ogledala koja bi usmjeravala solarno zračenje i grijala vodu. Jer već je tada bio zabrinut zbog uništenja šuma koje su u tadašnje vrijeme bile glavno gorivo.

Što se do danas promijenilo?

Sunce je i dalje izvor života, ali i obnovljivi izvor energije. Solarna energija koja svakodnevno stiže do površine Zemlje oko 8000 puta je veća od naših energetskih potreba. Svugdje dostupna, ali ne i svugdje iskorištena, solarna energija je veliki potencijal. I u Hrvatskoj je taj potencijal mnogo veći od dosadašnje primjene, ne samo u energetskom nego i gospodarskom smislu. Predstavlja veliku priliku za proizvodnju iz domaćih resursa, što znači i dugoročno smanjenje uvoza energije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj zajednice, rast standarda građana. A kreativne i otvorene za nove modele suradnje, solarna energija udružuje u zajedničke projekte kroz koje građani mikro zajmovima financiraju solarne elektrane na krovovima javnih zgrada.

Ljeti se u Hrvatskoj obaraju rekordi u energetskoj potrošnji i za vrijeme vršnih opterećenja u podne uvozimo skupu električnu energiju po 120 EUR/MWh (npr. 04.08.2017.) S druge strane, samo bi krovovi obiteljskih kuća u Zagrebu, s instalacijom od 5 kW mogli proizvoditi do 400 MW. Osim krovova, veliki neiskorišteni potencijal za solarizaciju je i krš u Dalmaciji, koji se ionako ne iskorištava ni za kakvu proizvodnju. Velike su mogućnosti za postavljanje solara i na otocima, na kojima bi fotonaponski paneli, osim za proizvodnju električne energije, poslužili i kao zaštita od sunca za ovce i koze.

Iako se projekti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj percipiraju kao želja i interes velikih investitora, sve više građana, malih i srednjih poduzetnika danas vidi svoje mjesto na tržištu održive energetike. Pojedinci, zadruge, nevladine organizacije, privatni sektor i lokalna samouprava nezaustavljivo idu ka sve većoj primjeni obnovljivih izvora energije za što koriste različite načine financiranja – modele udruživanja kroz energetske zadruge, financiranje projekata obnovljivih izvora energije sredstvima EU, financiranje grupnim ulaganjem, primjenu modela blockchain tehnologije…

O vrijednosti Sunca kao čistog i obnovljivog izvora energije djeca uče već u vrtiću. Kao i to da je Hrvatska sunčana zemlja. Iskoristivost solarne energije kod nas je znatno veća nego u susjednoj Sloveniji, a upravo Slovenija proizvodi pet puta više energije iz solarnih elektrana nego Hrvatska. Samo solari na području Maribora proizvode više nego cijela Hrvatska.

Predugo stojimo na mjestu, ne idemo u korak s vremenom i to nas je ostavilo na začelju ljestvice zemalja po korištenju energije Sunca. Bolje razumijevanje potencijala, uređenije zakonodavstvo i proaktivniji pristup financijskih institucija nužni su za promjenu na bolje. Jednostavnija i jeftinija procedura potaknut će građane, poduzetnike, obrtnike, vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, kao i one koji žive od turizma da se pokrenu. Svijest o dobrobiti solara na svojim krovovima već imaju, kao i želju da, uz to što su potrošači, postanu i proizvođači električne energije. Proizvodnja za vlastite potrebe osigurala bi im uštedu novca, ali i na razini države smanjila potrebu uvoza električne energije. I tako bi, dugoročno, novac koji zaradimo od turizma ostajao u Hrvatskoj, a ne odlazio na plaćanje visokih iznosa za energiju koju moramo uvoziti. Na kraju krajeva, tržišta iz kojih uvozimo energiju, proizvode je u velikoj mjeri zahvaljujući Suncu. Onom istom koje i nama sja.

You may also like

0 comments