Povratak libijske proizvodnje srušile cijenu nafte

Prijeti poremećaj
Cijene nafte pale su u ponedjeljak oslabljene mogućim povratkom libijske proizvodnje i rastom broja zaraženih koronavirusom, što je potaknulo zabrinutost za globalnu potražnju, iako je tržište nešto potpore dobilo od tropske oluje Beta koja prijeti poremećajima proizvodnje u američkom dijelu Meksičkog zaljeva.

Na londonskom je tržištu cijena barela  iznosila je 42,37 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 40,72 dolara.

Radnici su na glavnom libijskom polju Sharara ponovo započeli s radovima, nakon što je libijska nacionalna naftna korporacija najavila djelomično ukidanje više sile. No nije jasno kada i na kojoj bi se razini proizvodnja mogla ponovno oporaviti. I u povijesti se Libija pokazala stresnom, međutim njena infrastruktura predstavlja veliki izazov. Goldman Sachs je zadržao svoje procjene da će cijena barela u Londonu do kraja godine dosegnuti 49 dolara po barelu, a do trećeg tromjesečja sljedeće godine 65 dolara, unatoč zbivanjima u Libiji. Barclays je pak povećao izglede barela u Londonu u 2020. godini na 43 dolara, a u sljedećoj na 53 dolara.

Raspoloženje na tržištu ohrabruju u nade u poboljšanje usklađenosti sporazuma o rezovima proizvodnje među članicama Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika. No rast novih slučaja koronavirusa mogao bi smanjiti potražnju. Računa se da je više od 30,78 milijuna ljudi zaraženo koronavirusom, prema podacima koje je objavio Reuters, dok je britanski premijer Boris Johnson u ponedjeljak izjavio da razmišljao o drugom zatvaranju na nacionalnoj razini. Skok novozaraženih bilježe i Španjolska i Francuska.

Američka tropska oluja Beta je 23. oluja u ovogodišnjoj sezoni atlantskih uragana koja udara na obalu Meksičkog zaljeva i prijeti proizvodnji. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela naftnih proizvoda iz njegove košarice u petak iznosila 42,98 dolara, te je porasla za 91 cent u odnosu na prethodni radni dan.

Norveški stabilizacijski fond vrijedan 1.150 milijardi dolara trebao bi više ulagati u imovinu u SAD-u i Kanadi, istovremeno smanjujući svoje udjele u Europi, priopćila je u ponedjeljak norveška manjinska vlada.

Prijedlog parlamentu uslijedio je nakon ranije preporuke norveške središnje banke, koja upravlja fondom, prema kojoj bi se u konačnici premjestilo više od 100 milijardi dolara investicija u američke dionice.

Najveći svjetski stabilizacijski fond povijesno je više u svom portfelju davao prednost tržištu europskih dionica, usmjeravajući se na zemlje s kojima Norveška najviše trguje, dok je manju pozornost usmjeravao na zemlje sjeverne Amerike.

Iako fond trenutno posjeduje 1,5 posto svih dionica na globalnoj razini, njegovo vlasništvu u Europi iznosi 2,6 posto svih uvrštenih dionica, dok je njegov udio u Južnoj i Sjevernoj Americi nešto viši od jedan posto.

Središnja banka prošle je godine preporučila prijelaz na neutralno ponderiranje, tvrdeći da bi to bolje odražavalo raspoložiti fond investicija i potaknulo dugoročne prinose, iako bi preusmjeravanje trajalo godinama.

You may also like

0 comments