Povećava se naknada na otpad?

Edukacija je možda i najvažniji korak u izgradnji održivog sustava gospodarenja otpadom jer građani moraju znati zašto nešto rade, što se od njih očekuje te koji su rezultati i dobrobiti, rečeno je na konferenciji “zaGOspodarimo otpadom” koja se u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike održala jučer u Zagrebu (MZOIE).
Tomislav Čorić, ministar zaštite okoliša je istaknuo da Hrvatska godišnje prikupi 1,7 milijuna tona otpada, a plan je da do 2020., ili najkasnije do 2022., to bude svedeno na 1,57 milijuna tona. Isto tako, trenutačno je udio miješanog komunalnog otpada 72% dok se odvojeno skuplja svega 28%. Plan je da u narednim godinama to bude obrnuto, odnosno da se više od 60% ukupnog otpada skupi odvojeno.

Trenutačno je stopa oporabe komunalnog otpada 27%, a europska i hrvatska direktiva o okolišu predviđaju da to mora porasti na najmanje 50%. Samim tim bi i brojka od 111 javnih odlagališta neobrađenog otpada spala na nulu. Da bi sustav funkcioniramo nužno je i povećanje broja centara za gospodarenje otpadom s postojeća dva na njih ukupno 11.

Ćorić je pojasnio da se sve planira postići kroz pet osnovnih mjera, a koje uključuju uspostavu učinkovitog sustava sakupljanja reciklabilnih materijala i biootpada, revizije prioriteta potrošnje, primjenom ekonomskih instrumenata u gospodarenju otpadom, jačanju instrumenata proširene odgovornosti proizvođača te zatvaranjem neusklađenih odlagališta. “Kroz EU programe nam je za projekte kojima se povećava odvajanje otpada na raspolaganju 475 milijuna eura.

Ova 2018 je za nas u Ministarstvu godina izgradnje infrastrukture i zasigurno dovela do toga da danas odvajamo oko 30% otpada. “Sljedeće dvije godine su godine u kojima trebamo značajno iskoračiti. To su ambiciozni ciljevi, no natječaji koji su pokrenuti i koje planiramo pokrenuti omogućit će nam da izgradimo infrastrukturu kako bi naši građani bili u mogućnosti dati svoj doprinos”, kazao je Ćorić. Dodao je da su identificirani novi obveznici plaćanja naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koji nisu bili u sustavu okvirne visine naknada 60 milijuna kuna, a u konačnici bi to moglo sustavu donijeti i 250 milijuna kuna dodatnog prihoda, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments