Agencija Fitch
Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši da bi pritisak na državne financije povezan s pandemijom koronavirusa trebao neutralizirati oporavak gospodarstva oslonjen na turizam i potporu EU-a.
Rejting Hrvatske ‘BBB-‘ odražava snažne strukturne karakteristike, navodi agencija, izdvajajući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom i veći BDP po stanovniku.
Ograničavaju ga visoki javni dug i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.
Stabilna prognoza iskazuje velike kratkoročne rizike povezane s pandemijom, ali i snažnije srednjoročne izglede za gospodarski rast povezane sa značajnom podrškom iz fondova EU, te pretpostavku o fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga s obzirom na kriterije ulaska u eurozonu.
Agencija je podigla procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 3,8 na 5,5 posto, ističući snažniji rast u drugoj polovini 2020. godine no što se očekivalo, otpornost građevinskog sektora i izvoza robe i postupni oporavak potrošnje.
Prognoza se temelji na poboljšanim izgledima za turizam, koji bi se ove godine trebao oporaviti i dosegnuti dvije trećine pretpandemijske razine, pod pretpostavkom stišavanja zdravstvene krize u Europi, ističu u Fitchu.
Upozoravaju ipak da se još uvijek ne može isključiti mogućnost opetovanog uvođenja ograničenja putovanja zbog još uvijek neizvjesnog razvoja pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa.
Gospodarstvo bi ipak trebalo rasti u ovoj godini čak i ako se turizam zadrži na razini iz 2020. godine, kada je bio na polovini pretpandemijske razine, napominju u Fitchu, ali slabiji oporavak mogao bi povećati rizik dugoročnih negativnih posljedica i stvoriti pritisak na državne i vanjske financije.
U 2022. gospodarstvo bi trebalo ubrzati na 6,1 posto, te usporiti na prosječnih četiri posto u razdoblju od 2023. do 2025., a glavni pokretač trebala bi biti ulaganja, procjenjuje Fitch, ukazujući na 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći iz europskog fonda za oporavak i otpornost.
Dodatni oslonac trebala bi biti milijarda eura iz Europskog fonda za solidarnost za obnovu od potresa i 12,6 milijardi eura iz dugoročnog proračuna EU-a.
Prema tim bi procjenama hrvatsko gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu početkom 2022. godine, čime bi se ograničili rizici na tržištu rada i stečajevi poduzeća.
Zamah ulaganja mogla bi odgoditi nestašica radne snage u pojedinim sektorima, poput građevinskog, ali i potreba usvajanja velikog broja reformi u kratkom roku, kako bi se osigurala sredstva iz europskog fonda.
Hrvatska je u povlačenju europskih sredstava ispod europskog prosjeka a veliki iznosi naglašavaju izazove u provedbi, naglašava agencija.
Bude li vlada uspješna u usvajanju dugoročnih reformi, mogla bi ublažiti probleme poput nepovoljnih demografskih pokazatelja, ističu u Fitchu, podsjećajući da bi se prema Europskoj komisiji broj radno sposobnog stanovništva do 2050. mogao smanjiti za četvrtinu.
Agencija je povisila procjenu proračunskog deficita u ovoj godini, s 3,5 na četiri posto. U 2022. trebao bi pasti na tri posto, što je za 0,8 postotnih bodova više no što su prognozirali u prosincu prošle godine.
Ističu da je vlada uvela “relativno velikodušne i efikasne” mjere potpore u pandemijskoj krizi koje je u međuvremenu počela postupno gasiti, uz očekivane vrlo ograničene izravne proračunske troškove nakon drugog tromjesečja ove godine.
To bi trebalo smanjiti javnu potrošnju iskazanu udjelom u BDP-u s rekordnih prošlogodišnjih 55,4 posto, dok bi prihodi trebali imati koristi od snažnog nominalnog rasta. Oporavak bi ipak u pojedinim segmentima mogao doći pod znak pitanja bude li turizam razočarao, dodaju.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se smanjiti s prošlogodišnjih 88,7 posto na 82,7 posto u ovoj godini, procjenjuju u Fitchu, snizivši procjenu iz prosinca za 2,8 postotnih bodova.
Napominju da Hrvatskoj na ruku idu povoljni uvjeti financiranja i depoziti koji ublažavaju pritisak na likvidnost.
Više od tri četvrtine javnog duga denominirano je u inozemnoj valuti, gotovo isključivo u eurima, ali stabilnost tečaja nije veliki razlog za zabrinutost i ta će dugoročna osjetljiva točka biti neutralizirana kada Hrvatska uđe u eurozonu, procjenjuje Fitch.
Vlada i dalje želi usvojiti euro u prvoj polovini 2023. godine, a najveći je izazov ispunjavanje kriterija konvergentnosti, budući da bi strategija smanjenja deficita i duga mogla kratkokročno naići na probleme ako se makroekonomski uvjeti ne budu popravljali kao što se očekuje, ističe Fitch.
Agencija i dalje procjenjuje da bi Hrvatska trebala ući u eurozonu 2024. godine.
Konsolidacija
Napominju da bi mogli podići rejting Hrvatske ako kratkoročni makroekonomski rizici splasnu i ako ispunjavanje kriterija i ulazak u eurozonu budu tekli u skladu s planom. Povoljno bi utjecalo i stabilno smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita kroz proračunsku konsolidaciju.
Negativno bi pak na rejting utjecao neuspjeh u nastojanjima da se smanji javni dug u srednjoročnoj perspektivi, ističu u Fitchu, navodeći primjer “naglašenijeg i duljeg razdoblja popuštanja fiskalne politike i pada gospodarstva”.
Rejting bi mogao biti smanjen i u slučaju pogoršanja makroekonomskih izgleda, dodaju, primjerice zbog zastoja u oporavku turizma.