Potrošnja raste sporije nego li je očkivano, cijene u industriji u padu

U Hrvatskoj je u kolovozu promet u trgovini na malo realno porastao za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je već 13. mjesec zaredom kako potrošnja raste, ali sporije nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno ostao nepromijenjen, dok je realno porastao za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je sporiji rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivala rast potrošnje u kolovozu za 3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 3,9 posto.

To je i znatno sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja ojačala 4,5 posto na godišnjoj razini, najviše u gotovo osam godina. Analitičari kažu kako se rast potrošnje posljednjih mjeseci zahvaljuje poreznim promjenama početkom ove godine, koje su potaknule rast plaća, kao i rekordnoj turističkoj sezoni. “S obzirom na visoka očekivanja glede ostvarenja turističkih pokazatelja i tijekom kolovoza, donekle iznenađuje razmjerno nizak rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini”, navode analitičari Raiffeisebank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a. Premda usporen, trend rasta potrošnje protegnuo se na 13. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije. Nastavak rasta potrošnje trebao bi pozitivno utjecati na bruto domaći proizvod (BDP). Upravo je jačanje osobne potrošnje bio jedan od najznačajnijih razloga zbog kojih je u drugom tromjesečju gospodarstvo poraslo 1,2 posto, najviše od trećeg tromjesečja 2008. godine.

Hrvatska je u kolovozu bila među zemljama Europske unije s izrazitijim padom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini a njihov je pad znatno produbljen i na razini Europske unije, pokazuje u petak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene u kolovozu 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su pale 0,5 posto, stoji u izvješću Eurostata. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini zabilježen je u kolovozu u svim zemljama EU osim Danske, Estonije i Cipra a najveći u Grčkoj, za 3,2 posto. Slijedi Nizozemska s padom cijena za 2,4 posto, te Litva s 1,9 posto.

U Danskoj su cijene na mjesečnoj razini porasle 1,7 posto, u Estoniji za 0,6 posto, dok su na Cipru ostale nepromijenjene u odnosu na srpanj, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Na razini EU proizvođačke cijene industrijskih proizvoda potonule su u kolovozu za 0,9 posto na mjesečnoj razini, trostruko snažnije nego u srpnju, nakon što je Eurostat revidirao procjenu pada cijena za sedmi mjesec s 0,2 na 0,3 posto. Najsnažnije je na cijene u EU u kolovozu utjecao energetski sektor u kojem je pad cijena na mjesečnoj razini osjetno ubrzao, na 3,1 posto, sa srpanjskih 1,2 posto. Ako se izuzme energija, cijene su u industriji EU28 u kolovozu na mjesečnoj razini smanjene blagih 0,2 posto. U eurozoni su cijene na mjesečnoj razini pale 0,8 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu. Pritom su cijene u energetskom sektoru pale 2,6 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Ako se izuzme energija, smanjene su za 0,2 posto.

Sve su zemlje EU u kolovozu zabilježile pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, a najveći je zabilježen u Litvi, za 9,8 posto, te u Grčkoj i Velikoj Britaniji, za po 8,4 posto. U Hrvatskoj su u kolovozu cijene proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda smanjene 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U srpnju pale su 3,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Na razini EU proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene su u kolovozu za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon 2,7-postotnog pada u srpnju. U energetskom su sektoru pale 12,0 posto, nakon 10-postotnog pada u mjesecu ranije.

Ako se isključi energija, cijene su u industrijskom sektoru EU pale 0,5 posto. U eurozoni su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene u kolovozu za 2,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U srpnju pale su za 2,1 posto. Energetski sektor bilježio je 8,2-postotni pad cijena, naprama 6,5-postotnom padu u mjesecu ranije. Ako se izuzme energija, cijene su u industriji eurozone na godišnjoj razini pale 0,5 posto, izračunali su u Eurostatu.

You may also like