Institut za političku ekologiju (IPE) organizirao je u petak u Novinarskom domu u Zagrebu, prvu godišnju konferenciju pod nazivom “Klimatska pravda: perspektive prirodnih i društvenih znanosti” na kojoj je, ususret klimatskoj konferenciji UN-a u Parizu, 30-ak hrvatskih i stranih stručnjaka iz drugih europskih zemalja, iz različitih perspektiva, govorilo o klimatskoj pravdi, povezujući fizikalne procese klimatskih promjena s društvenom pravdom.
Cilj konferencije je pridonijeti akademskoj i javnoj raspravi u Hrvatskoj prije Konferencije stranaka UNFCCC u Parizu koja će se baviti pravednijom raspodjelom klimatskih tereta i djelovanja, istaknuo je izvršni direktor Instituta za političku ekologiju (IPE) Vedran Horvat. Dodao je da je specifični cilj njihove prve godišnje konferencije unaprijediti dijalog između istraživača iz prirodnih znanosti koji se bave fizičkom bazom klimatskih promjena i njihovih utjecaja na prirodne ekosustave te istraživača iz društvenih znanosti koji povezuju te procese s njihovim društvenim učincima zajedno s politikom i ekonomijom ublaženja i prilagodbe na klimatske promjene. Rekao je kako će konferencija poslužiti i kao platforma za susret istraživača i onih koji se bave praksom, često u partikularnim i izoliranim okolinama, unutar interdisciplinarnog okvira političke ekologije koja gleda na okolišne promjene i kao na društvene fenomene koji utječu na društvene nejednakosti i mijenjaju odnose moći.
Plenarna predavanja održali su dr. Mirko Orlić sa zagrebačkoga Priroslovno-matematičkog fakulteta i dr. Lučka Kajfež Bogataj, s Biotehničkoga fakulteta u Ljubljani. Konferencija je organizirana u suradnji sa zakladom Heinrich Boell Stiftung.
Istaknuto je kako prosječno globalno zatopljenje od gotovo jedan stupaj Celzijusa od 19. stoljeća već sada prelazi sposobnost najranjivijih skupina ljudi da se prilagode klimatskim promjenama. Tajfuni na Pacifiku uništili su kuće urođeničkih zajednica, velike suše u Africi i Bliskom Istoku dovele su do gladi, migracija i konflikta, šumski požari u Europi, SAD-u i Australiji uništavaju životni prostor najsiromašnijih, a nedavne poplave na zapadnom Balkanu ostavile su tisuće ranjivih stanovnika bez doma.
U takvim razmjerima klimatske promjene su vjerojatno najveće pitanje etike i pravednosti svih vremena. Kako je rečeno, uzrokovane potrošnjom bogatog razvijenog dijela svijeta, posljedice klimatskih promjena u najvećoj mjeri nepravedno padaju na one koji su najmanje doprinijeli uzrocima krize – najsiromašnije i najranjivije, posebice u zemljama globalnog juga koje su i koje će biti najviše pogođene. Kao koncept i kao praksa, klimatska pravda cilja politizirati znanstveni diskurs ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene te naglašava da su suvremene klimatske promjene rezultat sadašnjih i povijesnih društvenih odnosa koji proizvode i strukturiraju naš ugljični otisak. Klimatska pravda, istaknuto je, poziva na ponovno promišljanje ekonomskih i političkih sustava. Institut za političku ekologiju (IPE) je ovom konferencijom najavio i početak svoga djelovanja.
