Čelnici zemalja članica Europske unije završili su u petak sastanak na vrhu, a pitanje potpisivanja sporarazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom i dalje je otvorena zbog protivljenja belgijske regije Valonije.
Čelnici EU-a prihvatili su zaključke o migracijama u kojima su podržali mjere za jačanje nadzora na vanjskim granicama, snažno su osudili Rusiju, ali bez prijetnje dodatnim sankcijama zbog njezine ulogu u napadima na Alep, a za vrijeme summita nije riješen problem koji priječi da EU potpiše sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom što je predviđeno za kraj sljedećeg tjedna.
“Još trebamo pričekati na politički proces koji se odvija na razini valonske vlade i parlamenta“, izjavio je na kraju summita hrvatski premijer Andrej Plenković, kojemu mu je ovo bio prvi sastanak Europskog vijeća.
“Zaključci koji se tiču migracija su kvalitetni“, rekao je Plenković novinarima dodajući da je dobra odluka o Europskoj graničnoj i obalnoj straži koja na jednak način tretira zemlje izvan i unutar schengenskog prostora.
Plenković je rekao da je rasprava o odnosima s Rusijom, koja je izvorno bila zamišljena kao strateška rasprava o odnosima s tom zemljom, dobila drukčiji karakter s obzirom na zbivanja u Siriji.
„Rusija je globalni akter i sve države EU imaju razgranate veze. Normalno je da su te relacije uvijek pod pitanjem kad imamo ovakvu situaciju kakvu imamo danas. Utjecaj Rusije na države u hrvatskom susjedstvu je vidljiv iz niza aspekata. Iz povijesnih odnosa, do gospodarskih, energetskih interesa, povezanosti između političkih stranaka, pa čak i vojne suradnje”, rekao je.
“Po mom uvjerenju, što EU više oklijeva, što je sporija u svojoj politici proširenja i susjedstva, to se otvara više prostora za angažman i naravno tješnje odnose tih zemalja koje ne vide baš sutra svoju perspektivu u EU s Rusijom, što je na neki način, ako to netko želi, i legitimno“, rekao je Plenković.
Što se tiče pitanje migracija, Plenković je rekao da su prošle godine bila izrazito vidljiva dva modela, jedan model dobrodošlice, a drugi podizanja fizičkih barijera na granicama, dok su danas razlike dosta manje. „Nakon iskustva svih država članica i njihovih lidera, sada stajališta ključnih čelnika više konvergiraju, nema više apriorne ‘willkommen’ politike, niti podizanja fizičkih barijera“, rekao je.
„Ono što Hrvatska mora zagovarati je zaštita vanjskih granica EU-a. To je jedino održivo rješenje i zato jačamo europsku graničnu i obalnu stražu, pomažemo one države na prvoj crti prihvata. Hrvatska mora imati principijelan stav zaštite vanjskih granica, a istodobno sve naše službe, prije svega policija, moraju osnažiti svoje kapacitete, kontrolirati sve naše granice, osobito zelene granice i u tom u tom pogledu MUP je digao svoje sposobnosti na puno višu razinu“, rekao je Plenković, dodajući da i druge institucije, ako dođe do kriznih situacija, „trebaju djelovati u smislu smještajnih kapaciteta kako bi pokazali humanosti i solidarnost, što je karakteristika hrvatskog društva“.
Plenković je izrazio zadovoljstvo prvim summitom na kojem sudjeluje i dočekom svojih kolega.
„Mogu reći da vladaju kolegijalni i vrlo korektni odnosi. Ja sam intervenirao četiri puta u ova dva dana i mogu reći da sam dobio pozitivnu povratnu informaciju, oni vide da se radi o sugovorniku koji je familijaran s europskim temama“, rekao je.
(Hina)
