[vc_row][vc_column width=”1/3″]Predstavnici HŽ Infrastrukture, Primorsko-goranske županije, gradova Rijeke i Bakra te Općine Matulji potpisali su Sporazum o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, obnovu i modernizaciju na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, izvijestili su u utorak iz riječke gradske uprave.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Riječ je o projektu za koji je izrada projektne dokumentacije procijenjena na oko 10 milijuna eura. Za to je HŽ Infrastruktura, kao nositelj projekta, osigurala 85 posto bespovratna novca iz EU fonda, iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), odnosno 8,5 milijuna eura.
Posao izrade projektne dokumentacije na javnom natječaju dobila je zajednica ponuditelja Institut IGH i Granova, s kojom je sklopljen ugovor vrijedan 33,7 milijuna kuna.
Sporazumom je utvrđeno da će u financiranju izrade projektne dokumentacije HŽ Infrastruktura sudjelovati s 3,3 milijuna kuna, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka s 591.09 kuna, a Grad Bakar i Općina Matulji svaki s po 253.327 kuna.
[/vc_column][/vc_row] Izrada projektne dokumentacije obuhvaća izradu studije utjecaja na okoliš, izradu studije izvodljivosti i studiju ekonomske i financijske analize, izradu idejnog projekta s pripadajućim lokacijskim dozvolama te izradu glavnog projekta sa pripadajućim građevinskim dozvolama. Na temelju izrađenih dokumenata aplicirat će se za sufinanciranje izgradnje iz europskih fondova.
Projekt izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani obuhvaća dionicu dugu 27,5 kilometara. Riječ je složenoj trasi s velikim prostornim i tehničkim ograničenjima, a planira se izgradnja 13 nadvožnjaka, 18 podvožnjaka, 6 pothodnika, 8 nathodnika, 5 željezničko-cestovnih prijelaza te 15 pješačkih prijelaza.
Projekt bi trebao omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz, smanjiti onečišćenje, biti ekonomski isplativ te doprinijeti razvoju riječke luke i teretnog prijevoza. Radovi bi trajali oko tri i pol godine, a cijeli objekt mogao bi biti u funkciji 2025. godine. (Agencije)
