Čarke između NATO-a i Rusije mogle bi slučajno prerasti u izravni vojni sukob, upozorili su u srijedu bivši ministri, pozvavši obje strane da razmotre načine za izbjegavanje nezgoda. Odnosi između NATO-a i Rusije pali su na najnižu razinu od završetka Hladnog rata zbog krize u Ukrajini, a obje strane jačaju vojne aktivnosti kao odgovor na ono što smatraju sigurnosnom ugrozom.
NATO je objavio da je prošle godine u blizini svojeg zračnog prostora presreo ruske zrakoplove više od 400 puta, upola više nego godinu prije. Rusija je objavila da je zabilježila više od 3000 letova zrakoplova NATO-a nad svojim teritorijem i nad Bjelorusijom, dvostruko više nego 2013. “I jedna i druga strana su uvjerene u opravdanost svojih postupaka u svjetlu negativnih promjena u njihovom sigurnosnom okruženju”, napisala je radna skupina bivših visokih ruskih i europskih diplomata u izvješću za londonsku savjetodavnu skupinu European Leadership Network. “Naše je stajalište da je napetost toliko velika da bi moglo doći do opasne krive procjene ili nezgode koja bi uzrokovala dodatno pogoršavanje krize ili čak i izravan sukob između Rusije i Zapada”, stoji u izvješću.
U radnoj skupini su bili bivši poljski ministar vanjskih poslova Adam Rothfeld, bvši ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, bivši britanski ministri obrane Des Browne i Malcolm Rifkind i bivši njemački ministar obrane Volker Ruehe te njihovi kolege iz Španjolske, Francuske i Turske. Uputili su poziv na hitan sastanak Vijeća NATO-Rusija i predložili da dvije strane izrade zajednički nacrt pravila za zračnu sigurnost i susrete na moru, po uzoru na ona kakva imaju SAD i Kina. Među njima bi bila rana upozorenja na moguću opasnost, uspostava pravila za jačanje međusobnog povjerenja, dogovor o uspostavi komunikacijskih kanala i izjegavanju aktivnosti poput simulacija napada na drugu stranu.
No NATO je umjesto toga pozvao Rusiju da se usredotoči na provedbu postojećih obveza, odbacivši zamisao o uspostavi novog sustava za rano uzbunjivanje. Njegova glasnogovornica Oana Lungescu istaknula je da bi Moskva prva trebala poduzeti dodatne napore kako bi uskladila svoju vojnu transparentnost i komunikacije s naporima Sjevernoatlantskog saveza. “Rusija već ima mnogo mehanizama za izbjegavanje neželjenih sukoba, smanjivanje napetosti i povećanje transparentnosti, od sporazuma o kontroli naoružanja do dragovoljnih mjera”, kazala je. “NATO i dalje teži transparentnosti i dosljednosti. Vojna transparentnost i komunikacije su dvosmjerna ulica”, dodala je.
