Vijeće Europe i Europski parlament
Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su dogovor o Zakonu o klimi prema kojemu će Unija do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu, odnosno na sadašnjih 40 posto.
“Oduševljena sam što smo postigli dogovor o ovom ključnom elementu Europskog zelenog plana. Naše političko opredjeljenje da postanemo prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. sada je također zakonska obveza”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Pregovarači su se složili da će Komisija objaviti predviđeni okvirni proračun Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030. – 2050., zajedno s metodologijom na kojoj se temelji. Također su se složili da će surađivati sa sektorima gospodarstva koji se odluče izraditi indikativne dobrovoljne planove za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. Uz to, podsjetimo, Europsko vijeće u svojim je zaključcima još 2019. podržalo cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, prepoznavši pritom potrebu za uspostavom poticajnog okvira koji bi koristio svim državama članicama i obuhvaćao odgovarajuće instrumente, poticaje, potporu i ulaganja kako bi se osigurala troškovno učinkovita, poštena, socijalno uravnotežena i pravedna tranzicija i kojom bi se u pogledu polazišnih točaka u obzir uzele različite nacionalne okolnosti.
Inače, u novije vrijeme točnije se citira i središnja izjava Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Temperatura na Zemlji ne smije narasti za više od dva stupnja, još bolje – samo za 1,5 stupnjeva. Tih 1,5 stupnjeva je u godinama nakon Pariza u planovima brojnih zemalja brzo nestalo u ladicama. Previše ambiciozno, neizvedivo, govorilo se. Sad je taj zahtjev opet tu. I teško da će ponovno nestati. Doći će do oštrih rasprava, društvo bi se moglo dodatno podijeliti oko teme zaštite klime. Primjerice, dok jedni tvrde da je za klimatske promjene isključivo kriv čovjek, drugi negiraju presudnu ulogu čovjeka i tvrde da priroda, odnosno planet Zemlja prolazi kroz uobičajene cikluse klimatskih promjena. Tu bismo sad mogli raspravljati i o teorijama urota, što ostavljamo za neku drugu prigodu..
Nedavno je na otvaranju virtualnog sastanka o klimi, na koji je SAD pozvao predstavnike 40 čelnika država ili vlada, predsjednik Joe Biden najavio korjenitu promjenu politike Washingtona: do 2030. će SAD prepoloviti emisiju plinova koji izazivaju efekt staklenika. Baš kao i EU, već do 2050. SAD želi čitavo svoje gospodarstvo dovesti do stupnja “neutralnosti”. Ali ne samo SAD i EU, nego su i čelnici Rusije i Kine pokazali spremnost djelovati u tom smjeru. A sve nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump nijekao postojanje klimatskih promjena, pa Biden ponovno vratio SAD u Pariški sporazum o klimi.
O tome koju ulogu može imati EU u odnosu prema velikim zagađivačima kao što su SAD i Kina izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, nadležan za pitanja klimatske politike i “zeleni sporazum”, kaže: “Iskreno, mi smo bili prvi koji smo najavili kako ćemo u godini 2050. biti klimatski neutralan kontinent. Mi smo i prvi koji smo to unijeli u zakon. Želimo i zadržati tu vodeću ulogu. Ako bi nas Amerika pretekla, to mi je svejedno sve dok svi vučemo na istu stranu i svi se obvežemo postići neutralnost klime do sredine stoljeća… Europskom parlamentu i članicama ćemo do kraja lipnja predočiti konkretne prijedloge za paket zakona koji će potpuno promijeniti najveći dio našega gospodarstva. Moramo promijeniti naše navike kada je u pitanju mobilnost i naše načine transporta, a emisija ugljičnog dioksida treba postati skupa”, istaknuo je Timmermans.
Cilj je tog virtualnog sastanka na vrhu bio istaknuti hitnost i gospodarske koristi snažnijeg djelovanja u području klime. To je ujedno bila ključna etapa uoči konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u studenome u Glasgowu. Također su istaknuti primjeri kako će povećanje klimatskih ambicija otvoriti dobro plaćena radna mjesta, unaprijediti inovativne tehnologije i pomoći ugroženim zemljama da se prilagode nepovoljnim učincima klimatskih promjena. Datum “Bidenova” sastanka na vrhu odabran je tako da pada na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, kako bi se iskazala potpora zaštiti okoliša. Inače, Dan planeta Zemlje ove se godine, na svoj 50. rođendan, obilježavao pod sloganom “Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica”.
U sve te napore uključena je i Hrvatska. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike poručuju kako je nužno zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora i uključivanje svih raspoloživih resursa, a u tom kontekstu započelo je i prošlogodišnje predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a. Hrvatska je do sada ispunila sve obveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, a uz aktivnosti smanjenja utjecaja na klimatske promjene poduzima i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kažu iz Ministarstva.
U Zelenoj akciji pak postavljaju pitanje koliko smo svi zajedno, posebice vlade različitih država, pa tako i Hrvatske, do sada napravili za očuvanje našeg planeta. “Svjedoci smo trenutno jedne izvanredne situacije koja je obuhvatila cijeli svijet i postoje razna nagađanja kako smo se našli u ovoj situaciji, a i razne teorije i predviđanja kako ima i pozitivnih posljedica pandemije na okoliš”, naveli su iz Zelene akcije, nevladina udruženja građana za zaštitu okoliša. Smatraju da je “neoprezno spominjati bilo kakve pozitivne posljedice zbog ovakve neviđene krize koja je zadesila čovječanstvo”. Smatraju i da pitanje plastičnog i infektivnog otpada koji nastaje zbog ove krize pokazuje manjkavosti sustava gospodarenja otpadom. Pitanje je, kažu, i kako će se Grad Zagreb i Banovina nositi s posljedicama potresa te hoće li obnova i dozvola nove gradnje voditi računa o javnom interesu, sigurnosti građana, ali i okolišu.
Recimo i to da je istraživanje stavova i uvjerenja o klimatskim promjenama provedeno među gotovo 30.000 ljudi pokazalo da su Hrvati manje zabrinuti ljudskim djelovanjem na klimu od većine ispitanika u 40 zemalja svijeta. Rezultati istraživanja, koje je provelo svjetsko udruženje za istraživanje tržišta WIN International u suradnji s Medianom Fides, pokazalo je “neku vrstu globalnog konsenzusa” u tvrdnjama da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju, s kojima se složilo više od 85 posto ispitanika u 40 zemalja. Stav hrvatskih ispitanika zemlju je pozicionirao prema najpozitivnijim, pokazalo je istraživanje, što može, upozorava Mediana Fides, znatno usporavati napore u nekim akcijama koje bi dovele do ublažavanja efekta klimatskih promjena u našoj zemlji. Kad se pogleda slaganje sa svim tvrdnjama, često u nekim zemljama i više od 80 posto, prosječno samo nešto više od 30 posto ispitanika iz Hrvatske izjasnilo se potvrdno da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja, da je rezultat ljudske aktivnosti, da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju te da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena.
No što bi se u sljedećih 30 godina moglo dogoditi s Hrvatskom, naročito s priobalnim dijelom zemlje? O tome dosta govori Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. U njoj stoji kako će biti promjena, doduše ne tako dramatičnih kao u prognozama UN-a za ostatak svijeta, no dovoljno je upozorenje to da se već sada moraju početi poduzimati mjere za ublažavanje posljedica. U uvodu Strategije navode se neki zanimljivi, ali dosad nepoznati podatci, od kojih je najšokantniji onaj Europske agencije za okoliš prema kojemu Hrvatska pripada među tri zemlje s najvećim udjelom štete od nevremena u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Od 1980. do 2013. ti su gubitci u prosjeku iznosili 68 milijuna eura godišnje, a u 2014. i 2015. šteta je iznosila čak 580 milijuna eura. Najviše su stradale poljoprivreda i energetika. Procjenjuje se kako će štete biti veće, jer poljoprivreda i turizam, koji su osjetljivi na vremenske uvjete, generiraju više od četvrtine ukupnog hrvatskog BDP-a. Broj kišnih razdoblja bi se, prema Strategiji, trebao smanjiti u sljedećih 20 godina, a broj sušnih razdoblja povećavati. Nasuprot tome, zime će postati blaže, jer će se smanjiti broj dana u kojima temperatura pada ispod -10 stupnjeva. Globalno zatopljenje će utjecati i na porast srednje razine mora, utjecat će i na podizanje Jadrana, ugrožavajući mnoga mjesta. Turisti bi, pak, na našu obalu mogli dolaziti u predsezoni i posezoni. Osim na prirodna dobra i gospodarstvo, vremenske će promjene izravno utjecati i na ljude. Najviše će biti promjena u raspoloženju, a moguće su i češće pojave kroničnih bolesti, poput infekcija probavnog sustava, Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i karcinoma. Smrtnost će biti također povećana, navodi se u Strategiji.
Sve u svemu, crnih scenarija o klimatskoj apokalipsi ne manjka, zapravo ih je sve više. Bilo kako god, histerija oko klime čini dodatnu štetu, kao i medijska halabuka oko klimatskih anomalija i širenje straha od klimatske budućnosti. Zato je gledajući širi kontekst iznimno važno što je Europska unija konačno postigla dogovor o Zakonu o klimi, koji ulijeva nadu da sutrašnjica ipak nije tako crna kakva su čini, donosi Glas Slavonije.