Ljudi se često žale da ih njihov posao ‘ubija’, no, prema novoj studiji koju su objavili istraživači s Harvarda i Stanforda, te su žalopojke istinite, piše Washington Post.
U provedenom istraživanju pokušali su kvantificirati utjecaj stresnog radnog mjesta na kvalitetu života i na njegovo trajanje. Rezultati pokazuju da količina života koju neki ljudi izgube uvelike ovisi o njihovoj rasi, stupnju obrazovanja i spolu, a u nekim grupama iznosi čak tri godine.
Prethodna istraživanja pokazala su da mjesto življenja u kombinaciji s rasom ljudi značajno utječe na očekivani životni vijek u nekim dijelovima SAD-a. Tako se u nekim dijelovima živi čak 33 godine dulje nego u drugima. Nadalje, jedno istraživanje pokazalo je da muškarce i žene s manje od 12 godina obrazovanja, odnosno oni koji nisu završili srednju školu, očekuje životni vijek ekvivalentan onome koji su imali odrasli ljudi u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća.
Mnogo je objašnjenja za ovakve podatke. Pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, izloženost zagađenom zraku i vodi, mogućnost održavanja zdrave i uravnotežene prehrane, a tu je i utjecaj poroka. Međutim, prethodna su istraživanja također pokazala da poslovna sigurnost, dugi radni dani, zahtjevnost posla i drugi stres mogu srezati očekivani životni vijek radnika.
Istraživači tvrde da je ovo prva studija koja uzima u obzir kako radno mjesto utječe na očekivani životni vijek s obzirom na rasu i stupanj obrazovanja ljudi. Kako bi analizirali situaciju, znanstvenici su ljude podijelili u 18 različitih grupa i to po spolu, obrazovanju i rasi. Nakon toga sagledali su 10 faktora putem kojih radno mjesto utječe na život radnika, uključujući i bivanje nezaposlenim i dobivanje otkaza, nedostatak zdravstvenog osiguranja, rad u smjenama, dugačke radne dane, poslovna nesigurnost te ravnoteža između privatnog i poslovnog života.
Podaci istraživanja pokazuju da će ljudi s nižim stupnjem obrazovanja češće završiti na radnim mjestima s nezdravom radnom atmosferom koja smanjuje očekivani životni vijek. Na ljude s najvišljim stupnjem obrazovanja u manjoj je mjeri utjecao stres na radnom mjestu.
Afro i hispanoamerikanci izgubili su više godina života zbog posla od bijelaca u svim obrazovnim i spolnim kategorijama. Žene su u većini slučajeva prolazile bolje od muškaraca, osim u slučaju obrazovanih hispanoamerikanki. One su izgubile znatno više očekivanog životnog vijeka na račun posla od obrazovanih hispanoamerikanaca.
Neke od kategorija koje su istraživači proučavali imale su značajniji utjevaj na očekivani životni vijek od drugih. U svim grupama ispitanika su nezaposlenost i i otkazi te nedostatak zdravstvenog osiguranja najviše utjecali. Niska razina kontrole nad zaposlenjem je sljedeći faktor koji je najviše utjecao, a iza njega su poslovna nesigurnost i rad u smjenama.
Istraživači su na temelju podataka koje su prikupili zaključili da se trebamo usredotočiti na stvaranje zdravijeg radnog ambijenta, posebice za manje obrazovane radnike. Znanstvenici su optimistični kada se radi o rješenjima za ove probleme, budući da se svi faktori koji negativno utječu na očekivani životni vijek mogu regulirati poslovnom politikom i podrškom za radnike. (jutarnji.hr)
