Poreznom politikom potrebno je potaknuti gospodarstvo

Porezna politika mora u procesu uvođenja eura potaknuti konkurentnost gospodarstva, ocijenjeno je u ponedjeljak na znanstvenom skupu “Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura”.
Taj dvodnevni međunarodni znanstveni skup organiziraju Zagreb-Rifin i Janaf, a povod je 25. godišnjica redovnog izlaženja časopisa Ekonomija/Economics. Cilj foruma je odgovoriti na pitanje kako dizajnirati porezni sustav i kakvu poreznu politiku mora voditi hrvatska Vlada kako bi uvođenje eura bilo dobitak za sve građane.

Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je da su koristi od uvođenja eura šire i dugovječnije, dok su troškovi i opasnosti, u slučaju da se materijaliziraju, u većoj mjeri jednokratnog efekta. Kazao je da trenutno nitko ne može reći kada će Hrvatska ući u eurozonu.

Ističe da su pravna i porezna sigurnost među presudnim elementima pri odluci o investiranju i zapošljavanju u Hrvatskoj, uz napomenu da su to bili glavni motivi pri izradi prošlogodišnje porezne reforme. Analiza učinka svih poduzetih mjera otvorit će put za sljedeći krug izmjena, rekao je Marić.

Paket poreznih izmjena po njegovim bi se riječima pred Vladom trebao naći netom prije jesenskog saborskog zasjedanja, kako bi se kroz redovnu saborsku proceduru, u dva čitanja, usvojile dodatne porezne izmjene. Kazao je da trenutno ne može reći koliko će tih izmjena biti i u kojem segmentima.

Kretanje nafte u ovom trenutku na međunarodnim tržištima nisu značajnije odstupile ili odstupaju od onoga što smo predvidjeli u samim kalkulacijama i za proračun i same projekcije za 2018. Znam da su kao rezultat toga i cijene u maloprodaji benzina i dizela porasle, međutim nisu izašle iz onih okvira koje smo si stavili. Imamo mehanizme, ako do toga dođe i ako procjenimo da je potrebno država uvijek može uskočiti, rekao je ministar Marić.

Kazao je da je osim poreznog važno i neporezno rasterećenje, poglavito administrativno.

Kada je riječ o Poreznoj upravi, Marić je rekao da se niti jednom poreznom obvezniku ne pogoduje, no kako u okviru postojećeg poreznog sustava postoje mogućnosti da se partnerski odnos prema poreznim obveznicima “dodatno produbi”.

Glavni savjetnik u sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Maroje Lang podsjetio je na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura, kazavši da se Hrvatskoj uvođenje eura isplati.

Pritom, kazao je, treba definirati politike koje će omogućiti održiv gospodarski rast, dok je uloga porezne politike u procesu uvođenja eura prvenstveno stvaranje konkurentnosti, radi osiguranja rasta i konvergencije.

Poslodavcima porezi previsoki

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja rekla je kako nije svejedno s kakvom će ekonomskom snagom Hrvatska ući u eurozonu te da bolja ekonomska pozicija najbolje smanjuje potencijalne izazove.

“Zato nam s tog aspekta poboljšanje uvjeta poslovanja i stvaranje osnova za snažni rast moraju biti prioriteti. Prilagodba kriterija i pripreme za uvođenje eura trebali bi nas snažnije pogurati u smjeru reformi, a osobito su važne one u javnom sektoru”, ustvrdila je, dodavši da se s reformama napreduje sporo.

Deranja je kazala da je u svim dosadašnjim raspravama oko uvođenja eura postignuta suglasnost da su u Hrvatskoj institucije najslabija točka, te se stoga na njihovom jačanju i promjenama, koje će cijeli javni sektor učiniti efikasnijim i boljim, mora intenzivno raditi.

Kazala je da poslodavci imaju jasan stav da su porezi previsoki te da bi porezno rasterećenje imalo pozitivan utjecaj na jačanje konkurentnosti i ukupni gospodarski rast.

Pokretač i utemeljitelj znanstvenog časopisa Ekonomija/Economics Guste Santini rekao je da sve razvijene zemlje u eurozoni vode najveću moguću brigu kako porezni sustav i porezna politika ne bi usporili izvoznu orijentaciju i povećali nezaposlenost te kako bi povećali blagostanje građana.

You may also like

0 comments