Porezna uprava dobila uvjetno mišljenje Državne revizije

Porezna uprava za prošlu je godinu dobila uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju, a na takvo je mišljenje najviše utjecalo ponavljanje nepravilnosti koja se odnose na praćenje izvršenja proračuna prema programskoj klasifikaciji te postupke javne nabave.

Porezna je tako bez provedenih propisanih postupaka javne nabave nabavila plin u vrijednosti od oko 1,2 milijuna kuna, a u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi nije bila ni nabava građevinsko-obrtničkih radova na rekonstrukciji poslovnog prostora Porezne uprave u vrijednosti 2,05 milijuna kuna (s PDV-om), navodi Državni ured za reviziju u izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Porezne uprave za 2014. godinu, koje je upućeno Hrvatskom saboru.

Državni su revizori utvrdili da je bez propisanih postupaka javne nabave nabavljen plin za potrebe Središnjeg ureda i područnih ureda Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Krapina, Osijek, Požega, Rijeka, Slavonski Brod, Varaždin i Virovitica, u vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Revizija problematizira i nabave prema u veljači 2012. zaključenom okvirnom sporazumu (na rok od četiri godine) s tri ponuditelja za nabavu građevinsko obrtničkih radova na rekonstrukciji poslovnih prostora Porezne uprave, koji predviđa i da se prije zaključivanja pojedinačnih ugovora donese odluka o odabiru najpovoljnije ponude odnosno da se svim odabranim ponuditeljima uputi ponovljeni poziv za dostavu novih ponuda u kojem će utvrditi konkretne količine i vrste radova koje će se izvoditi.

Konkretno se u tom kontekstu spominju adaptacije prostora ispostava u Rijeci i u Čakovcu – za obje su 2013. zaključeni ugovori, a u lipnju odnosno svibnju prošle godine i dodaci ugovoru, a bez da su prije toga upućeni ponovljeni pozivi za nadmetanje. Na temelju ugovora za adaptaciju prostora u Rijeci lani su ostvareni rashodi u iznosu 2,05 milijuna kuna, a za Čakovec u iznosu od 554,2 tisuće kuna.

Državni revizori upozoravaju i da u pojedinim slučajevima rashodi nisu evidentirani u poslovnim knjigama u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, kao i na činjenicu da su u glavnoj knjizi i financijskim izvještajima iskazana potraživanja za poreze i druga javna davanja u iznosu 32,05 milijardi kuna i u odnosu na potraživanja evidentirana u pomoćnim evidencijama manja su za 5,1 milijardu kuna. Manje iskazani iznos se odnosi na potraživanja za zajedničke prihode koji se dijele između proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna, navodi se u mišljenju Državnog ureda za reviziju.

Taj iznos se odnosi na saldo zajedničkih prihoda (porez i prirez na dohodak i porez na promet nekretnina) na dan 31. prosinca 2014. u bruto iznosu, što znači da ne pripada u cijelosti državnom proračunu, objašnjavaju iz Porezne uprave, dodajući i kako je ta razlika, ako se evidentira samo dio koji pripada državnom proračunu, daleko manja, s obzirom da je udjel države u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak značajno manji od udjela gradova, općina i županija.

Izvješće Državnog ureda za reviziju uz ostalo prenosi i niz podataka o provedenim ovršnim postupcima te upozorava i na problem zastare. Tako podaci iz izvješća o naplaćenim porezima i drugim javnim davanjima provođenjem ovršnog postupka za 2014. pokazuju da su ukupna potraživanja za koja su donesena rješenja o ovrsi tijekom prošle godine iznosila više od 7,7 milijardi kuna, a u ovršnim je postupcima naplaćeno 6,4 milijarde kuna. Ovrhom je prošle godine bilo obuhvaćeno 84.314 poreznih obveznika, od čega 30.207 pravnih i 54.107 fizičkih osoba. Vrijednosno značajnija se odnose na potraživanja za PDV (3,2 milijarde kuna) i doprinosa – za mirovinsko osiguranje (1,1 milijarda kuna) i obvezno zdravstveno osiguranje (991,3 milijuna kuna), itd.

Iz izvješća i podaci kako su u postupku predstečajne nagodbe (otvoren postupak, prihvaćen plan, odnosno sklopljena nagodba) do konca prošle godine zaključene 1.772 predstečajne nagodbe u kojima je Porezna uprava prijavila tražbinu poreznog duga u iznosu 2,7 milijardi kuna, od čega je otpisano 1,1 milijarda kuna. Državni revizori upozoravaju i na problem zastare, jer po podacima iz izvješća o ukupnom broju podnesenih i neriješenih zahtjeva za utvrđivanje nastupa zastare od 80.217 zahtjeva do konca 2014. nije riješeno 22.118, a od 3.898 zahtjeva podnesenih do kraja 2010. za njih 2.080 nije doneseno niti jedno rješenje.

Porezna uprava u obrazloženju navodi kako je riječ o složenom i dugotrajnom postupku (različitost poduzetih radnji i pokrenutih postupaka, provjera kompletne dokumentaciji, različiti rokovi zastare i dr.) te najavljuje kako je u planu i cjelovita izmjena instituta zastare u Općem poreznom zakonu, uz ostalo, i radi pojednostavljenja postupka utvrđivanja zastare.

You may also like

0 comments