Od svih članica EU, hrvatske su javne financije najovisnije o PDV-u, pokazuje istraživanje o porezima koje su proveli eurostatističari.

Prema tim podacima, koji se objavljuju u vrijeme kada Hrvatska ide u dosad najveću poreznu reformu, ukupni prihodi od PDV-a u 2015. su godini dosezali čak 13 posto BDP-a. To je gotovo dvostruko više od Unijina prosjeka od sedam posto. Štoviše, znatno je više i od udjela koji PDV ima u javnim financijama susjedne Srbije, u kojoj su lani prihodi od tog poreza iznosili 10,2 posto BDP-a.

Osim Hrvatske, PDV među članicama Unije ima najveći udio u BDP-u Mađarske, 9,7 posto. To ne čudi zna li se da naš sjeverni susjed ima i najvišu stopu PDV-a u Europi – od čak 27 posto. S druge strane, najmanju ovisnost o prihodima od PDV-a imaju javne financije u Irskoj, u kojoj je udio prihoda od PDV-a lani iznosio samo 4,7 posto BDP-a. Veliku ovisnost hrvatske državne blagajne o ubiranju prihoda od PDV-a stručnjaci objašnjavaju visokom općom stopom tog poreza od 25 posto te velikim značajem osobne potrošnje u hrvatskom BDP-u, posebno ako se uzme u obzir da se ona oporavlja od dugotrajne krize.

S druge strane, u Hrvatskoj su znatno manje nego u najvećem dijelu drugih članica EU zastupljeni prihodi od oporezivanja imovine. Hrvatska ima i razmjerno visoke doprinose: prihodi od njih su 2015. dosezali 11,9 posto našega BDP-a, no to je ipak ispod Unijina prosjeka od 13,2 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.

”Hrvatska će trebati ići u smjeru daljnjeg poreznog rasterećenja rada, što posebno uključuje smanjenje doprinosa, te većeg poreznog opterećenja imovine”, ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Inače, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj lani je dosezalo 37,6 posto BDP-a, što je manje od Unijina prosjeka od 40 posto BDP-a. No, drugo je po veličini među tranzicijskim članicama EU, iza Mađarske. Uz to, Hrvatska pripada među članice EU u kojima je porezno opterećenje u odnosu na 2014. najviše poraslo, prenosi Jutarnji list.