Porasla industrijska proizvodnja nakon tri mjeseca

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi rast nakon tri mjeseca pada.
Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u lipnju skočila 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla 3,1 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u šest od posljednjih osam mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto, i lipnju, za 3,1 posto. „Posljednji podaci DZS-a o kretanju obujma industrijske proizvodnje u lipnju nadmašili su naša očekivanja i očekivanja tržišta”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U lipnju je na godišnjoj razini najviše porasla, za 12,1 posto, proizvodnja energije, a s rastom od 3,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala je, pak, za 1,5, a proizvodnja kapitalnih proizvoda za 0,7 posto.

Pad na godišnjoj razini zabilježila je samo proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,9 posto. U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta. „Ipak, u drugom tromjesečju zabilježeno je usporavanje godišnjih stopa pada. U odnosu na prvo tromjesečje ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 4 posto”, navodi se u analizi.

Prema očekivanjima analitičara RBA, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom. „Za snažnije stope rasta, potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.

Hrvatska je u lipnju ponovno bila među zemljama EU-a s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, no ostaje među zemljama s najvišim stopama nezaposlenosti, uz njezin blagi rast na mjesečnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini 28-člane EU sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u lipnju je iznosila 6,9 posto, što znači da je nepromijenjena u odnosu na revidiranih 6,9 posto u mjesecu ranije, te na najnižim razinama od svibnja 2008., pokazalo je najnovije izvješće.

I u eurozoni je ostala nepromijenjena, na 8,3 posto, najnižoj razini od prosinca 2008. godine. Prijašnji podatak za svibanj snižen je za 0,1 postotni bod, kao i u slučaju EU-a u cjelini. U lipnju je bez posla u EU bilo ukupno 17,105 milijuna građana, od čega njih 13,570 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj porastao na mjesečnoj razini za četiri tisuće u EU, a za 14 tisuća u eurozoni.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj nezaposlenih u EU smanjen je za 1,657 milijuna a u eurozoni za 1,146 milijuna. Daleko najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u Grčkoj, od 20,2 posto u travnju, te u Španjolskoj, od 15,2 posto. Slijedi Italija, s 10,9 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u lipnju blago porasla, na 9,2 posto, s 9,1 posto u svibnju. Bez posla je u Hrvatskoj u lipnju bilo 166 tisuće građana, tisuću više nego u svibnju, pokazalo je izvješće Eurostata. U odnosu na prošlogodišnji lipanj broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjen je za 36 tisuća. Tako se Hrvatska osmi mjesec zaredom svrstala među zemlje s najvećim padom stope nezaposlenosti u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno za 1,9 postotnih bodova.

Daleko najviše je na godišnjoj razini smanjena stopa nezaposlenosti na Cipru, za 2,8 postotnih bodova, i u Portugalu, za 2,4 postotna boda. U toj se skupini još nalaze Estonija gdje je ona smanjena za 1,9 postotnih bodova i Španjolska, s padom za 1,8 postotnih bodova, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Među zemljama članicama EU-a daleko najnižu stopu i dalje imaju Češka, s 2,4 posto, i Njemačka s 3,4 posto. Stagnacija stope nezaposlenosti mladih u EU, u Hrvatskoj pad Na razini EU u dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u lipnju je ostala nepromijenjena u usporedbi s mjesecom ranije, na 15,2 posto. I u eurozoni je stagnirala prema mjesecu ranije, na 16,9 posto.

U lipnju je na razini EU-a bez posla bilo ukupno 3,415 milijuna mladih, od čega njih 2,412 milijuna u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji lipanj njihov je broj u EU smanjen za 386 tisuća, te za 266 tisuća u eurozoni.

Hrvatska ne objavljuje mjesečne podatke o stopi nezaposlenosti među mladima. Prema posljednjim dostupnim podacima, u drugom kvartalu ove godine ona je u Hrvatskoj iznosila 22,7 posto, uz nezaposlenih 35 tisuća građana mlađih od 25 godina, što je tri tisuće manje nego u prvom kvartalu, pokazalo je izvješće Eurostata.

Daleko najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježi Grčka, od 42,3 posto u travnju, a slijede Španjolska i Italija s 34,1 odnosno 32,6 posto. Među zemljama članicama najniže stope nezaposlenosti mladih imale su Malta, od 5,5 posto, Njemačka, od 6,2 posto, te Nizozemska, od 7,2 posto.

Gospodarske aktivnosti na razini Europske unije u drugom su kvartalu ove godine usporile na godišnjoj razini, a nešto jače su posustale i u 19-članoj eurozoni, pokazale su u utorak prve preliminarne procjene Eurostata. Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u 28-članom EU u drugom je tromjesečju 2018. godine porastao za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je europski statistički ured.

Time je rast na godišnjoj razini usporio, budući da je u prvom kvartalu iznosio 2,4 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. I u 19-članoj eurozoni je rast BDP-a na godišnjoj razini posustao, i to na 2,1 posto, nakon 2,5-postotnog u prvom tromjesečju.

Na kvartalnoj razini rast gospodarskih aktivnosti u EU u drugom je tromjesečju iznosio 0,4 posto, kao i u prethodnom tromjesečju. U eurozoni je stopa rasta iznosila 0,3 posto, nakon 0,4 posto u prva tri mjeseca 2018. prema tromjesečju ranije, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

You may also like

0 comments