[vc_row][vc_column width=”1/3″]IZ HUP-a [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Građani Hrvatske zbog koronavirusa kao da svjedoče i žive politički i gospodarski triler.[/vc_column][/vc_row]
U emisiji “Zajedno za zdravlje” Gordana Deranja iz HUP-a poručila je kako strahuje o tome što bi se moglo dogoditi nakon tri mjeseca i pozivaju državu da reagira. Naime, Više od 7.400 tvrtki i dalje traži isplatu državnog minimalca, a neki ne vide ni rješenje u tromjesečnoj odgodi plaćanja poreza.
– Pitanje je kako će gospodarstvo opstati nakon tromjesečnih državnih mjera. Zadovoljni smo kako je Vlada reagirala, ali nas muči kako dalje. Znamo da slijedi recesija i želimo jasno određene pozicije da se znamo prilagoditi i opstati, kazala je Gordana Deranja.
– Ostali su nam parafiskalni nameti, a posebno su ugrožene izvozne djelatnosti. Treba spasiti turističku sezonu, a ne smijemo zaboraviti i djelatnosti koje su mjerama izostavljene poput prijevoznika i čartera. Moramo čuti od Vlade što smjera prije nego se raspusti Sabor, dodala je.
Za ovu situaciju nisu krivi poslodavci. Normalno je, smatra – da će tvrtka kako bi očuvala zdravo jezgro firme reorganizirati posao. Bojimo se nedostatka likvidnosti, jer nema poslova koji se mogu naplatiti, dodaje. Apelirala je na osiguranje sredstva EU-a, jer poslodavci na njih računaju. Nužnom smatra veću intervenciju HBOR-a jer su se privatne banke uglavnom povukle. “Moramo imati potporu države kako bi očuvali gospodarstvo”, zaključila je.
Deranja smatra kako smo ‘koronu’ mogli dobro iskoristiti. Vidi se napokon koliko smo mogli iskoristiti domaću poljoprivrednu proizvodnju, kako bi trebali ovisiti samo o domaćoj proizvodnji lijekova i kako se sve preko noći može digitalizirati. I majke mogu dio vremena raditi od kuće. Ako ćemo sve to propustiti,ako nećemo ukinuti sve što nam opterećuje gospodarstvo, vratiti se na populizam i na začelje EU-a onda ne znam, naglasila je.
Iako Akcijski plan smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja, koji je Vlada prihvatila predviđa rasterećenje gospodarstva od 532 milijuna kuna, stvarno rasterećenje bit će osjetno manje, upozorila je Hrvatska udruga poslodavaca. Izračun Vlade temelji se na pretpostavci zadržavanja iste razine prihoda i broja tvrtki u gospodarstvu, što je vrlo neizvjesno u ovom trenutku. HUP stoga procjenjuje da će stvarni učinci provedbe 50 mjera rasterećenja biti oko 400 milijuna kuna.
Rasterećenje plaćanja u vezi s članarinama za HGK i HOK temelji se na pretpostavci o određenom broju osnivanja novih poduzeća i obrta nakon 1. siječnja 2021. Prema podacima portala Fininfo, broj izbrisanih poslovnih subjekata već je u ožujku i travnju ove godine bio manji od broja novih, a očekuje se da bi se taj trend mogao nastaviti i idućih mjeseci. Uz to, neka od davanja koje se smanjuju, poput vodnog doprinosa, plaćaju se samo prilikom investicija, što je također vrlo neizvjesno u ovom trenutku.
HUP je predlagao da se za 20 najvećih davanja pregovara o optimalnom postotnom smanjenju, a da se preostalih 420 ukinu ili smanje za 70 posto. Međutim, u Akcijskom planu je od tih 20 koji najviše opterećuju gospodarstvo smanjeno tek pet davanja: godišnja naknada za uporabu neuparenog radiofrekvencijskog spektra, naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, članarina turističkim zajednicama, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma te vodni doprinos.
„Određeni oblici neporeznih i fiskalnih davanja nisu hrvatski izuzetak, ali HUP smatra da bi tako prikupljena sredstva trebala bi biti na korist svima s ciljem unapređenja javnih dobara. Međutim, svrhovitost potrošnje prikupljenih sredstava u Hrvatskoj često je nevidljiva i neučinkovita, a u doba krize svaki takav trošak treba staviti pod povećalo i procijeniti je li i koliko poduzetnicima isti može biti omča oko vrata.“, – istaknula je predsjednica HUP-a, Gordana Deranja
Stoga se HUP i dalje zalaže za pojednostavljenje postojećeg seta davanja, što bi uz veću transparentnost i efikasniju potrošnju unutar javnog sektora otvorilo prostor za smanjenje i/ili ukidanje velikog dijela neporeznih i parafiskalnih davanja.
“Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama. Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja osobito parafiskalnih nameta da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača. Parlamentarni izbori smo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade, ne možemo očekivati snažnije poteze pa te nove mjere i zbog toga treba definirati čim prije”, rekao je Davor Majetić, direktor HUP-a.
