Mađarska je u utorak ponovno otvorila kolodvor Keleti u Budimpešti, ali ne dopušta ulazak stotinama izbjeglica koje se nalaze izvan zgrade tražeći da im se dopusti nastavak puta prema zemljama zapadne Europe, prenose agencije.
Kako javlja agencija MTI, stotine izbjeglica prosvjeduju ispred kolodvora izvikujući “Njemačka, Njemačka” i traže da im se omogući odlazak u tu zemlju. Kolodvor je u utorak ujutro bio zatvoren za promet na nekoliko sati, a mađarska policija blokirala je glavni ulaz i naredila ljudima da napuste perone, među kojima je bilo i nekoliko stotina izbjeglica, uglavnom s Bliskog istoka. Oni već tjednima putuju kroz Makedoniju i Srbiju pokušavajući se preko Mađarske, koja je u schengenskom prostoru, domoći bogatijih zemalja Europske unije.
Tri tisuće šesto pedeset izbjeglica koji su vlakom krenuli iz Budimpešte stigli su u ponedjeljak u Beč, što je ovogodišnji rekord u jednom danu, priopćila je u utorak austrijska policija. Mađarske vlasti su u ponedjeljak odobrile polazak izbjeglica vlakom, premda mnogi od njih nisu imali vizu. “Sada provjeravamo koliko ih traži azil”, rekao za AFP glasnogovornik austrijske policije Patrick Maierhofer.
Mađarske vlasti nisu dopuštale odlazak tih izbjeglica koji su danima boravili u improviziranim logorima na budimpeštanskim željezničkim kolodvorima, ali su na koncu odlučile pustiti ih. Velik broj ih je noć na utorak proveo na bečkom kolodvoru Westbanhofu, nadajući se da će moći nastaviti put u Njemačku koja je prošlog tjedna ublažila uvjete za odobravanje izbjegličkog statusa Sirijcima koji bježe iz domovine.
Drugi izbjeglice, većinom bez vize, ukrcali su se u ponedjeljak u vlak za Salzburg, u Austriji, a neki su se uputili u Muenchen, na jugu Njemačke. Taj vlak iz Budimpešte s četiristotinjak izbjeglica stigao je u ponedjeljak navečer u Bavarsku.
Više slovenskih popularnih portala onemogućilo je komentiranje vijesti o migrantskoj krizi na internetu svojim korisnicima ili zaposlilo dodatne moderatore kako bi spriječilo objavu ekstremnih mišljenja s elementima govora mržnje, ali je državno odvjetništvo odbilo pokrenuti postupak protiv auutora koji je na društvenoj mreži twitter napisao da Europu od migranata treba braniti mecima te pucati na one koji se slovenskoj granici približe na manje od 500 metara, piše u utorak ljubljanski dnevni list “Dnevnik”.
Nedavnim promjenama zakona o medijima urednici internet izdanja u Sloveniji postali su odgovorni i za objavljene komentare korisnika koji su u suprotnosti s ustavnom zabranom poticanja rasnog, vjerskog i sličnog neprijateljstva i poziva na nasilje i rat, ali je sudska praksa još manjkava pa se odvjetništvo nije odlučilo podići tužbu u spomenutom slučaju. Problem je i u tome što su najveće društvene mreže poput twittera u vlasništvu američkih korporacija, od kojih je teško ishoditi povlačenje spornih komentara, jer je američko shvaćanje slobode govora mnogo šire od europskog, piše list.
U nastojanju da spriječe objavu negativnih, stereotipnih ili uvredljivih i rasističkih komentara na svojim portalima, komentiranje izbjegličke i migrantske problematike zatvorile su dvije najveće televizijske kuće i neki listovi u internet izdanjima.
Poseban su problem javne osobe koje posredno utječu na porast internetskog nasilja, ocjenjuje “Dnevnik”. List navodi slučaj bivšeg direktora slovenske obavještajne službe SOVA Damira Crnčeca, danas predavača na privatnom fakultetu za državne i europske studije, koji je ovih dana u jednom svom članku ustvrdio da su ilegalne migracije islamske populacije s Bliskog istoka i iz Afrike dio “velike strategije uništavanja judeo-kršćanskih vrijednosti” i korijena na kojima je zasnovana Europa te “nešto sofisticiraniji oblik” nekadašnjeg osmanlijskog osvajanja Europe.
Slovenski premijer Miro Cerar ističe da je Slovenija spremna za mogući povećan dolazak izbjeglica i da neće podizati zidove na granici, a ljubljanski nadbiskup i metropolit Stanislav Zore osudio je sve oblike govora mržnje prema izbjeglicama, istaknuvši da je to vjerski i društveno neprihvatljivo. Neprihvatljivim je ocijenio i mišljenja da bi dolazak u Sloveniju trebalo omogućiti samo onim izbjeglicama koji su kršćanske vjere. Izbjeglice u nevolji treba prihvatiti bez obzira na to kojoj religiji pripadaju, naveo je Zore.
