Pompeo u posjetu Saudiji, Iran odbaciuje planove

Kriza u zaljevu
Američki državni tajnik Mike Pompeo sletio je u zračnu luku Jeddah u ponedjeljak kako bi održao konzultacije s regionalnim saveznicima nakon porasta napetosti s Teheranom i odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da opozove vojni udar na Iran kao odmazdu za rušenje bespilotne američke letjelice.

Šef američke diplomacije, koji će otputovati i u Ujedinjene Arapske Emirate, rekao je novinarima prije odlaska da Washington želi pregovarati s Teheranom iako planira nametnuti “značajne” nove ekonomske sankcije Iranu. “Razgovarat ćemo (sa Saudijskom Arabijom i Emiratima) o tome kako da osiguramo da budemo strateški usklađeni te kako možemo izgraditi svjetsku koaliciju, koaliciju … koja razumije ovaj izazov”, rekao je Pompeo.

Odnosi dugotrajnih rivala Irana i SAD-a pogoršali su se otkako je Trump prošle godine jednostrano napustio iranski nuklearni sporazum iz 2015. U posljednjim tjednima sabotirani su naftni tankeri za koje SAD optužuje Iran te je srušena američka bespilotna letjelica koja je navodno povrijedila iranski zračni prostor. Dodatno situaciju pogoršavaju sukobi u Jemenu, gdje Hutiste podržava vlada u Teheranu.

Američki plan investiranja milijardi dolara u Libanon neće primamiti tu državu da pristane na trajno naseljavanje palestinskih izbjeglica, rekao je u nedjelju predsjednik parlamenta te države Nabih Berri.

Prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje sukoba između i Izraela i Palestinaca, koji će njegov zet Jared Kushner predstaviti na konferenciji u utorak i srijedu u Bahreinu, predviđa 50 milijardi dolara investicija za jačanje palestinske i ekonomija susjednih arapskih država. No taj plan je naišao na veliko protivljenje arapskog svijeta, iako su mu neke zaljevske države spremne dati priliku.

Libanonske stranke dugo ističu da palestinske izbjeglice ne mogu trajno ostati u državi, a u Bejrutu se smatra da je to cilj Kushnerova plana. “Griješe oni koji misle da mahanjem milijardi dolara mogu primamiti Libanon, koji je pod teretom nesnosne ekonomske krize, da podlegne ili odustane od svojih principa”, priopćio je Berrijev ured.

Odbijanje naseljavanja Palestinaca koji imaju pravo povratka jedan je od tih principa, naglasio je predsjednik parlamenta. Ideja o trajnom boravku većinski sunitskih izbjeglica veoma je osjetljivo pitanje u Libanonu u kojem vlada krhka ravnoteža između raznih religijskih i etničkih skupina.

Libanon ima sustav podjele moći između raznih skupina koje su ratovale između 1975. i 1990. godine, u što su bili uključeni i Palestinci. Prema libanonskom ustavu predsjednik mora biti maronit kršćanin, premijer sunit, a predsjednik parlamenta šijit.

Procjene broja palestinskih izbjeglica u Libanonu variraju. Ujedinjeni narodi tvrde kako ih je registrirano 470 tisuća, a službeni popis stanovništva iz 2017. da ih je oko 175 tisuća. Američki plan predviđa slanje više od polovice iznosa od 50 milijardi Palestinskim teritorijima u 10 godina. Šest milijardi bi otišlo Libanonu, 7,5 Jordanu, a 9 milijardi Egiptu. Trumpova vlada nada se da će bogate zaljevske države, kao i europske i azijske države, uz privatne investitore velikim dijelom sudjelovati u tim sredstvima, rekao je Kushner u subotu. Izostanak političkog rješenja, koje je Washington najavio otkriti kasnije, izazvao je odbijanje ne samo Palestinaca nego i arapskih država s kojima Izrael radi na normalizaciji odnosa.

Bilo kakve investicije “nauštrb palestinskog pitanja” neće naići na plodno tlo u Libanonu, poručio je Berri. Njegova država neće sudjelovati na susretu u Bahrejnu 25. i 26. lipnja. Dobro naoružani šijitski pokret Hezbollah koji ima podršku Irana i veliki utjecaj u Libanonu, prozvao je Trumpov plan “povijesnim zločinom” koji se mora zaustaviti. Hezbollah je sa susjednim Izraelom 2006. vodio nekoliko mjeseci dug rat u kojem je poginulo 1,2 tisuće Libanonaca, većinom civila, te više od 150 Izraelaca, većinom vojnika.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak je rekao kako je američki plan “sramotan” i “osuđen na propast”. Konferencija u Bahrejnu i “prodaja Palestine neće voditi nigdje”, kazao je Abbas Mousavi, a prenosi novinska agencija ISNA. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u nedjelju da će pošteno i otvoreno razmotriti američki plan te je istaknuo da “ne razumije kako su Palestinci odbacili plan prije nego što su vidjeli što sadrži”.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas rekao je da samo ekonomski prijedlog nije dovoljan. “Novac je važan. Gospodarstvo je važno. No politika je važnija. Političko rješenje je važnije”, rekao je Abbas novinarima u Ramalli na Zapadnoj obali. “Pozdravljamo sve one koji nam žele pomoći, … ali za sada odbacujemo sporazum stoljeća”, istaknuo je palestinski čelnik, dok je ministar financija poručio da Palestincima ne treba sastanak u Bahrejnu nego mir.

Politički dio Kushnerova plana drži se u tajnosti, no dužnosnici koji su o njemu brifirani, kažu da je iz njega izbačeno rješenje o dvije države, a koje bi dalo Palestincima pravo da uspostave svoju državu uz Izrael na Zapadnoj obali, Istočnom Jeruzalemu i Gazi.

Tko je novi ministar obrane SAD-a

Američki predsjednik je usred krize sa Iranom odlučio predložiti novog šefa Pentagona. Mark Esper, a ne Patrick Shanahan bi trebao biti i trajni ministar obrane SAD.

U sve bržoj rošadi najužih suradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa je proteklog tjedna objavio kako Patrick Shanahan ipak neće i trajno preuzeti položaj ministra obrane „kako bi posvetio više vremena svojoj obitelji”, objašnjava američki predsjednik. Shanahan je taj položaj preuzeo privremeno nakon što je prošlog prosinca James Mattis podnio ostavku u znak prosvjeda Trumpove odluke posve se povući iz sukoba u Siriji.

Ali jedva pola godine kasnije, američki predsjednik već ovog ponedjeljka želi predložiti novog kandidata. Mark Esper je i do sad bio u Pentagonu gdje je bio zadužen za upravu pješaštva. On je karijeru počeo u vojsci i kao časnik 101 zračne desantne divizije je odlikovan u prvom ratu protiv Iraka. U sastavu Nacionalne garde federalne jedinice Columbia i kasnije u pričuvi je uzdignut u čin pukovnika.

U politiku je ušao preko Herigage Foundation, jedne od najutjecajnijih lobističkih konzervativno nastrojenih skupina u Washingtonu. Ona je svojedobno zagovarala i drugi rat protiv Iraka kojeg je poveo George Bush mlađi, a jedna je od malobrojnih i među konzervativnim organizacijama koja je veoma rano stala uz kandidaturu Donalda Trumpa.

Esper je još za vrijeme predsjednika Busha mlađeg radio isprva za razne odbore Senata, a kasnije i u Pentagonu zadužen za međunarodne pregovore. Nakon toga ga karijera vodi u vojnu industriju, makar je i dalje surađivao sa konzervativnim političarem poput senatorom Fredom Thompsonom u njegovom natjecanju za kandidaturu predsjednika SAD 2008. Od 2010. je potpredsjednik korporacije Raytheon, jedne od najvećih vojnih tvrtki u SAD sa oko 67 tisuća zaposlenih i prometom od preko 25 milijarde dolara, ali i tamo mu je prva zadaća bila širiti utjecaj i zastupati interese kompanije među političarima u Washingtonu.

Prijedlog Donalda Trumpa imenovati Espera ministrom obrane treba još potvrditi američki Senat. Kada je riječ o Shanahanu, Trump je tek poručio kako je on „prekrasno radio” svoj posao i postigao izuzetne rezultate, ali kako neće dalje težiti postupku njegovom imenovanju i glasovanju u Senatu.

You may also like

0 comments