Poljska je najavila da će iduće godine povećati proračunsku potrošnju ali i zadržati manjak tik ispod najviše dopuštene razine u Europskoj uniji od 3,0 posto BDP-a, snizivši ujedno procjene gospodarskog rasta.
Ministarstvo financija procijenilo je u ponedjeljak da će proračunski manjak iduće godine iznositi 2,9 posto BDP-a odnosno 59,3 milijarde zlota (13,7 milijardi eura). To je oko pet milijardi zlota više no što je predviđeno za ovu godinu, napominje poslovni dnevnik Puls Biznesu.
Procjena gospodarskog rasta u 2017. snižena je pak s 3,9 na 3,6 posto, uz prosječnu godišnju stopu inflacije od 1,3 posto. U ministarstvu su snizili i procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini, s 3,6 na 3,4 posto.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u srpnju da očekuje da će zbog potrošnje poljski “proračunski manjak u 2016. porasti na 2,8 posto i prekoračiti tri posto BDP-a u 2017.”, u usporedbi s prošlogodišnjih 2,6 posto. Od 2018. u Varšavi ponovo planiraju konsolidaciju.
U samoj bi Poljskoj “sporne zakonske inicijative odnosno neostvareni proračunski ciljevi mogli pokvariti raspoloženje ulagača i zakočiti gospodarski rast”, upozorili su iz MMF-a. Procijenili su također da će rast poljskog gospodarstva iduće godine ubrzati na 3,7 posto, s procijenjenih ovogodišnjih 3,5 posto, zahvaljujući “snažnoj osobnoj potrošnji koju će poduprijeti novi program olakšica za djecu, da bi potom u srednjoročnoj perspektivi ponovo usporio”.
Upozorili su ipak da bi se “nestabilnost na financijskim tržištima i izraženo usporavanje na tržištima u nastajanju mogli preliti i na Poljsku”. U svibnju je agencija Moody’s prvi puta u više od 10 godina snizila prognozu za kreditni rejting Poljske iz stabilne u negativnu zbog ‘proračunskih rizika’ koje predstavlja desničarska vlada. Potvrdili su pak višu srednju ocjenu dužničkih papira Poljske ‘A2’.
Standard & Poor’s je pak u siječnju snizio rejting Poljske iz ‘A-‘ u ‘BBB+’, iz više srednje u donju srednju ocjenu, navodeći kao razlog vladu desničarske stranke Pravo i pravda (PiS) i njezino “slabljenje institucija”. Vlada je kroz parlament progurala nekoliko spornih zakona, uključujući institucionalne promjene u ustavnom sudu i javnim medijima koje su naišle na oštre kritike u samoj Poljskoj i u inozemstvu, uključujući Europsku uniju.
