Političar sklon korupciji ili general sklon LGBT zejednici?

 

Izbori u Izraelu
zrael će u travnju održati prijevremene izbore, ponajviše zbog koalicijske krize koja je izbila zbog pitanja zakona o vojnoj obvezi koja utječe na izuzeća ortodoksnih Židova

Njihov tajming ključan zbog korupcijske istrage protiv Benjamina Netanyahua, četverostrukog izraelskog premijera koji je dosad vladao s tankom većinom od 61 zastupnika u parlamentu koji ima 120 zastupnika. Kakve su Netanyahuove šanse da peti put postane premijer, imaju li i druge stranke šanse te zašto su ovi izbori ključni za Izrael,  pojašnjava vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Denis Avdagić, stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost ističe kako su time praktično blokirane neke od važnih legislativnih odluka, a sam tajming u ovom slučaju ključan je zbog korupcijske istrage protiv izraelskog premijera koja bi do redovnih izbora u potpunosti završila te bi vjerojatno započelo i suđenje, što bi šefa vlade primoralo na ostavku ili bi znatno umanjilo izborne šanse njegova Likuda.

Avdagić u razgovoru za tportal podsjeća kako se očekivalo da će prijevremeni izbori biti održani prije ljeta, i to nakon Eurosonga koji ove godine ugošćuje Izrael te Dana neovisnosti, ali je pravosudni razvoj u slučajevima korupcije natjerao koaliciju i na raniju reakciju.

‘Zanimljiva je u tom kontekstu i izjava izraelskog glavnog državnog odvjetnika Avichaija Mendelblita, kojom je najavio kako će svoju konačnu odluku u slučajevima korupcije premijera Netanyahua donijeti tek nakon izbora 9. travnja, prihvativši zahtjev pravnog tima obrane da odgodi saslušanje kako to ne bi utjecalo na izbore. No bez obzira na povod, prijevremeni izbori u Izraelu postali su dio ‘političkog folklora’ jer od 1988. niti jedna vlada nije odradila puni mandat, što zbog koalicijskih kriza, što zbog strateških poteza usmjerenih povećanju izbornih šansi’, smatra Avdagić.

Tportalov sugovornik dodaje kako prijevremeni izbori u svakom slučaju povećavaju izbornu šansu za ponovno obnavljanje Netanyahuova premijerskog mandata, iako trenutno stanje nije nimalo jednostavno za tehničkog premijera i Likud jer ankete pokazuju tijesnu bitku s glavnim takmacom, Plavo-bijelom koalicijom koju predvodi Benny Gantz, bivši načelnik izraelskih oružanih snaga umirovljen u najvišem činu general pukovnika.

‘Gantz je zanimljiva figura, političar kojeg se može svrstati na lijevi centar i koji najavljuje zanimljive promjene ako preuzme kormilo države. Između ostalog, uvođenje građanskih vjenčanja, koja dosad u Izraelu nisu bila omogućena, nego samo vjerski obredi, ali i liberaliziran pristup molitvi na takozvanom Zidu plača ili Zapadnom zidu, dosad rezerviranom samo za ortodoksne Židove.

On obećava i borbu protiv diskriminacije žena i veća prava za LGBT zajednicu, pokazujući se socijalnim liberalom, a s druge strane, Netanyahu tijekom kampanje govori o Izraelu kao isključivo domovini Židova i smanjenju prava arapskih stranaka u parlamentu, skrećući oštrije u desno.

Ortodoksne židovske stranke stoje uz dosadašnjeg premijera i, bez obzira na slabiji anketirani politički rejting Likuda naspram Plavo-bijelih, on ima nešto bolji koalicijski potencijal’, analizira dobar poznavatelj političkih prilika u Izraelu.

Avdagić dodaje kako Likud, prema anketama, treba osvojiti oko 30 mjesta u Knesetu, dok se Plavo-bijeloj koaliciji prognozira od četiri do šest mjesta više, što je i u jednom i drugom slučaju tek pola puta do većine. Pritom podsjeća da je Netanyahu u poziciji slabijeg bio i 2009., i to za jedno mjesto iza Kadime, koja je osvojila 28 zastupničkih mjesta i ipak ostala u opoziciji.

Analitičar naglašava kako do izbora ima sasvim dovoljno vremena, dodajući da nizak izborni prag od 3,25 posto izbore čini vrlo neizvjesnima jer postoji veći broj stranaka koje su na rubu osvajanja mandata. Pritom predviđa kako će stolice u Knesetu zauzeti vjerojatno 12 do 13 stranaka.

‘Gantzove šanse su velike i svaki govor i nastup će se pomno pratiti te utjecati na rejting. Prva veća prilika za uvrštavanje stavova i političkih poruka godišnja je konferencija organizacije židovsko-američkog lobija, AIPAC, čijim sudionicima će se obratiti krajem ožujka u jednakoj formi kao i Benjamin Netanyahu, koji će biti govornik dan poslije’, zaključuje Avdagić.

Vrhovni sud objavio je u nedjelju da je poništio kandidaturu za izbore Michaela Ben-Arija, vođe stranke Židovska snaga (krajnja desnica) kojeg je izraelski državni odvjetnik optužio za poticanje antiarapskog rasizma.

Izborno povjerenstvo je 6. ožujka potvrdilo spornu kandidaturu tog političara za parlamentarne izbore 9. travnja, ali je lijevo usmjerena stranka Meretz (oporba) tražila od Vrhovnog suda da je poništi.

Izborno povjerenstvo je zanemarilo stajalište državnog odvjetnika koji se izjasnio za izuzeće čelnika krajnje desnice.

“Ben Ari potiče na mržnju protiv arapskog stanovništva na temelju etničkih i nacionalističkih stajališta”, upozorio je Avichai Mandelblit.

Izraelski Arapi predstavljaju 17,5 posto stanovništva Izraela.

Židovska snaga priopćila je da je to prvi puta u izraelskoj parlamentarnoj povijesti da je izborno povjerenstvo prihvatilo nečiju kandidaturu a da se ta osoba u konačnici ne može kandidirati.

You may also like