Polemika zbog kršenja ljudskih prava u Sloveniji

Prema nedavno objavljenoj statistici, Slovenija je u europskom vrhu kad je riječ o sudski potvrđenim slučajevima kršenja europske konvencije o ljudskim pravima, pa se oko toga u politici i pravničkim krugovima pokrenula velika polemika.

Bivši ustavni sudac i nekadašnji političar Ciril Ribičič tvrdi da je na ustavnom sudu i u javnosti upozoravao na štetu koja se nanosi ugledu države kršenjem konvencije i da su se neki slučajevi mogli izbjeći da je ustavni sud djelovao odlučnije, ne čekajući presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kojima su utvrđena masovna kršenja konvencije u slučaju prava na suđenje u razumnom roku, prava “izbrisanih” neslovenaca i prava štediša Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH.

Kad je riječ o presudama iz Strasbourga kojima je Sloveniji naloženo ispravljanje “sistemskih i masovnih” kršenja ljudskih prava ljudima koji predugo čekaju pravdu, vraćanje slovenskog domicila i povrat prava na staru štednju Ljubljanske banke, kritike koje se u sadašnjim stručnim polemikama upuućuju ustavnom sudu su pretjerane jer je on na problem rano upozoravao, a mnogo je krivnje na samom zakonodavcu koji nije slušao pravodobna upozorenja da sa zakonskim rješenjima nešto nije u redu, naveo je Ribičič u polemičkom osvrtu u ljubljanskom “Delu” od četvrtka.

Prema Ribičičevim riječima, upravo je slovenski ustavni sud u slučaju “izbrisanih” spasio “čast države” jer je još 1999. godine utvrdio da je brisanje više desetaka tisuća ljudi iz bivših republika koji su pred osamostaljenje živjeli u Sloveniji iz matičnih evidencija, nakon čega im je bilo ukinuto pravo na slovenski domicil i sva socijalna i radna prava, 1992. godine bilo nezakonito i neustavno.

Što se tiče presude Europskog suda za ljudska prava prema kojoj Slovenija mora vratiti staru deviznu štednju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH na isti način kako je to učinila sa slovenskim štedišama, Ribičič je kazao da je na slovenskom ustavnom sudu u tom pogledu bilo dvojbi. Štediše godinama ne mogu do svoje štednje, a slovenski parlament je tek ove godine temeljem presude suda u Strasbourgu priznao da su štedišama bila kršena ljudska prava i pravo raspolaganja imovine, te donio zakon o povratu štednje, što će se početi izvršavati slijedeće godine.

Ribičič je ustvrdio da po njegovu mišljenju u slučaju štediša nije greške počinila samo Slovenija nego i oni koji su navodno onemogućili da Ljubljanska banka u u Hrvatskoj naplati svoja potraživanja prema hrvatskim poduzećima. No, temeljni problem vezan na Ljubljansku banku i štediše, upozorio je Ribičič, nastao je u slovenskom parlamentu koji je 1994. godine donio zakon kojim je svu aktivu banke prebacio na Novu Ljubljansku banku (NLB) koju je osnovao ustavnim zakonom uz dvotrećinsku većinu iako su neki ustavni suci upozoravali na problematičnost takvog rješenja i njegovu ustavnu spornost. “No, možete li zamisliti kakav bi pogrom doživio ustavni sud da se je tada otvoreno suprotstavio parlamentu, suci bi bili optuženi za državni udar protiv suverene izvršne vlasti”, kazao je Ribičič, inače i član Venecijanske komisije. On tvrdi da je sam u to vrijeme predlagao da ustavni sud donese pilot-presudu koja bi uvažila zahtjeve starih štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH, ali da ga nisu poslušali.

Zadnja dva tjedna u Sloveniji traju političke i pravne polemike oko objave podatka prema kojima je Slovenija u vrhu država potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima, kad je riječ o sudski utvrđenim slučajevima kršenja ljudskih prava po glavi stanovnika, te da je na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu izgubila 94 posto slučajeva. Taj podatak relativizira se u nekim stručnim krugovima time što svi slučajevi na koje se Slovenija žalila još nisu okončani, ali i podatkom da se najveći dio izgubljenih slučajeva odnosi na pitanje prava na suđenje u razumnom, poštenom roku, pri čemu nije vođeno računa o tome da je slovensko pravosuđe već reformirano kako bi se sudski postupci do konačne presude odvijali što ekspeditivnije.

Ribičič tvrdi da bi Slovenija pred Europskim sudom za ljudska prava mogla dobiti još i “pilot presudu” kojom joj se nalaže da humanizira uvjete za život zatvorenika u zatvorima jer je na sudu u Strasbourgu protiv nje zbog kršenja prava zatvorenika već uloženo mnogo tužbi.

You may also like