Pola ekonomije je državno, hoće li se to promijeniti

Komentar Telegrama

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u dijelu koji se odnosu na unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom predviđena je prodaja 185 poduzeća u državnom vlasništvu, za koja je ocijenjeno da nisu od posebnog interesa za RH.

Prodaja bi, kako je najavljeno, trebala biti oglašena do drugog kvartala 2026. godine.

Također, bit će revidirana i lista pravnih osoba od posebnog državnog interesa, na kojoj je trenutno 39 poduzeća, pa će i ona koja budu uklonjena s te liste, postupno ići u prodaju.

Država ima vrlo veliki utjecaj na ekonomske tokove u Hrvatskoj, što je jasno iz podatka da je državna potrošnja dosegnula gotovo 50 posto BDP-a. Jednostavno rečeno, svaka druga kuna pod kontrolom je države.

Uz to, ima i veliki broj javnih poduzeća. Kada se pogledaju samo poduzeća od posebnog državnog interesa, ona su, prema vladinim podacima, u 2019. godini imala 51 milijardu kuna prihoda, imovinu od preko 281 milijardi kuna, te su zapošljavala više od 46 tisuća radnika.

Posljednjih godina već su rađene revizije liste poduzeća od posebnog interesa, pa je tako njihov broj pao s 59 na sadašnjih 39, ali je jasno da na njih ima još kandidata koji bi mogli biti uklonjeni. Početkom prošle godine, kako bi se jasnije utvrdili kriteriji za ostanak o toj listi, prema smjernicama OECD-a, propisani su kriteriji koji moraju biti zadovoljeni kako bi neko poduzeće ostalo u državnom vlasništvu.

Prije svega se to odnosi na poduzeća kojima je osnovna djelatnost upravljanje određenim prirodnim resursima poput voda i šuma. Zatim cestama, željeznicama i drugom infrastrukturom koja predstavlja prirodni monopol, pa ne može doći do razvoja konkurencije.

Prijedloge za skidanje ili ostanak na listi “strateških” poduzeća radit će resorna ministarstva, a za ona za koja se ne uspije dokazati postojanje javnog interesa prebacit će se u portfelj Centra za restrukturiranje i prodaju kako bi se pripremila za privatizaciju.

Najveći broj poduzeća, naravno, spada pod Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Na njihovoj listi nalaze se poduzeća koja upravljaju autocestama, željeznicom i zračnim lukama, ali imaju i nekoliko kandidata koji bi mogli postati kandidati za prodaju.

Jedan od najizglednijih kandidata za prodaju jest Croatia Airlines. Prodaja te kompanije, usprkos tome što se nalazi na listi “strateških” planirana je još 2019. godine, no proces pronalaska kupca, ili strateškog partnera, odgođen je zbog pandemije koronavirusa, koja je prošle godine prizemljila avione i izazvala tešku krizu u tom sektoru.

Radi se o kompaniji koja je kronični gubitaš. U posljednjih desetak godina od države su dobili oko milijardu i pol kuna. Prije dvije godine našli su se pred stečajem te su spašeni dokapitalizacijom. Možda bi im dolazak strateškog partnera konačno osigurao restrukturiranje, bolje upravljanje i u konačnici bolje rezultate.

Sljedeći, prilično siguran kandidat za prodaju, s liste strateških poduzeća jest HŽ Cargo. Tržište željezničkog prijevoza tereta liberalizirano je 2013. godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Konkurencija se počela razvijati tri godine kasnije, te sada imamo desetak željezničkih prijevoznika tereta.

HŽ Cargo je od tada pao na samo 50 posto tržišta, iako je do ulaska konkurencije bio monopolist. U prošlosti je već bilo pokušaja njegove privatizacije, no pregovori s rumunjskom kompanijom koja je 2014. bila zainteresirana za kupnju su propali, zbog toga što nisu uspjeli osigurati financijska jamstva.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li na prodaju ići i ACI. Radi se o lancu od 22 marine, s preko šest tisuća vezova, ali isto tako i o tržišnoj djelatnosti. Također, ACI je dioničko društvo koje nije u stopostotnom vlasništvu države. Osim države koja ima 78,5 posto dionica, u vlasničkoj strukturi je i nekoliko mirovinskih fondova kao i mali dioničari.

U poduzeća od posebnog interesa spadaju i Narodne novine, koje imaju lanac trgovina s uredskim priborom. Prije nekoliko godina zabavljali su javnost neuspješnim pokušajem pokretanja proizvodnje toalet papira.

Kako to često biva s državnim firmama, priča o proizvodnji toalet papira je propala, što je, prema tadašnjem izvještavanju medija, Narodne novine koštalo oko 60 milijuna kuna. Hoće li lanac trgovina s uredskim priborom, spajalicama, klamericama i fasciklima i dalje ostati na listi poduzeća od posebnog interesa, ili će ga skinuti i prodati, odlučivat će Ministarstvo gospodstva i vlada.

Hrvatska poštanska banka također se nalazi na listi strateških poduzeća. Država u toj banci direktno i indirektno ima preko 70 posto dionica. S obzirom da se radi o komercijalnoj banci, koja posluje na tržištu, kao i sve ostale, moglo bi se očekivati da će se također naći na listi za privatizaciju, pišu na Telegramu..

You may also like

0 comments