[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska komisija[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ozračje u hrvatskom gospodarstvu u kolovozu je pogoršano u usporedbi s mjesecom ranije, pogođeno slabijim očekivanjima u maloprodaji, industriji i uslugama, a raspoloženje je nešto slabije i u Europskoj uniji u cjelini, pokazalo je u četvrtak redovno mjesečno izvješće EK.[/vc_column][/vc_row]
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u kolovozu je smanjen za 1,7 bodova, na 110,7 bodova. U srpnju je bio uvećan za 0,2 boda. Najviše su u kolovozu pogoršana očekivanja u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks potonuo za 5,8 bodova, na 3,6 bodova. Prigušen je i optimizam poslovnih čelnika u sektoru industrije, čiji je indeks smanjen za 3,6 bodova, na 5,1 bod. Slično raspoloženje zabilježeno je i u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 3,4 boda, na 16,8 bodova.
S druge strane, znatno je poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru, uz skok indeksa za šest bodova, na 20,6 bodova. Blago je pak poboljšano raspoloženje među potrošačima u odnosu na mjesec ranije, što se očituje u porastu indeksa za 0,8 bodova, na minus 4,5 bodova.
Blago pogoršanje u EU
Na razini Europske unije ESI je u kolovozu pao za dodatnih 0,6 bodova, na 101,4 boda. Time je od lipnja u silaznoj putanji, pokazuje izvješće Komisije. Najviše su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u uslugama i maloprodaji, očitovana u klizanju indeksa za 2,5 bodova odnosno 2,3 boda. Slijede potrošači čije je raspoloženje također pogoršano u odnosu na srpanj. Vrijednost indeksa pritom je pala za 1,1 bod. Izuzetak je tek industrija gdje je raspoloženje poboljšano, uz rast pripadajućeg indeksa za 1,5 bodova. U građevinarstvu ozračje je ostalo nepromijenjeno u odnosu na srpanj. Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, u Velikoj Britaniji indeks ESI smanjen je za 1,8 bodova dok je u Poljskoj ostao nepromijenjen.
Neznatno poboljšanje u eurozoni
Indeks ekonomske klime u eurozoni blago je pak porastao u kolovozu, za 0,4 boda, na 103,1 bod. Poboljšana su pritom očekivanja u industriji i maloprodaji, čiji su indeksi uvećani za 1,4 odnosno 1,2 boda. Protuteža su pak bila slabija očekivanja u uslugama i građevinarstvu, očitovana u padu indeksa za po 1,3 boda. Blago je pogoršano je raspoloženje među potrošačima čiji je indeks skliznuo za 0,5 bodova.
Među vodećim je gospodarstvima eurozone daleko najviše poboljšano raspoloženje u španjolskom gospodarstvu, uz rast ESI-ja za 1,9 bodova. Blago su pak poboljšana očekivanja u njemačkom gospodarstvu, iskazana u rastu ESI-ja za 0,4 boda. U Francuskoj su bila gotovo nepromijenjena u odnosu na srpanj. Među pet vodećih samo je Italija bilježila pogoršanje, uz pad ESI-ja za 0,9 bodova.
Odvojeno izvješće EK pokazalo je poboljšanje i poslovne klime u eurozoni, uz skok pripadajućeg indeksa poslovne klime BCI za 0,22 boda, na 0,11 bodova. Pritom su zamjetno poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju ali i o izvoznim narudžbama. Očekuju također poboljšanje proizvodnje u predstojećem razdoblju, utvrdili su u Komisiji.
[quote_box name=””]
Francusko je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo nešto snažnije no što je početno procijenjeno, izvijestio je u četvrtak državni zavod za statistiku, budući da su pojačana ulaganja nadoknadila slabašnu osobnu potrošnju.[/quote_box]
