[vc_row][vc_column width=”1/3″]Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zadržala su se u studenom na razini prethodnog mjeseca, uz osjetno pogoršanje raspoloženja u maloprodaji koje je bilo protuteža pojačanom optimizmu potrošača, pokazalo je u četvrtak izvješće Europske komisije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj neznatno je porastao u studenom, za 0,2 boda u odnosu na listopad, na 115,4 boda. Najveće je pogoršanje zabilježeno u sektoru maloprodaje, iskazano u padu indeksa za 4,4 boda, na 2,6 bodova. Oslabila je i klima u građevinskom sektoru, uz pad indeksa za 0,6 bodova, na 13,2 boda. Očekivanja potrošača zamjetno su pak poboljšana u odnosu na listopad, uz rast indeksa za 2,1 bod, na minus 9,5 bodova.[/vc_column][/vc_row]
Raspoloženje u proizvodnom i uslužnom sektoru bilo je gotovo nepromijenjeno. Tako je indeks očekivanja u industriji uvećan za 0,2 boda, na 12 bodova. Indeks uslužnog sektora zabilježio je pak identičan bodovni pad, kliznuvši na 16,3 boda.
Pogoršana klima u EU
Na razini Europske unije indeks ekonomske klime pao je u studenom za 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 109,6 bodova. Rezultat odražava pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru čiji je indeks pao za 1,3 boda. Slabije su raspoloženje iskazali i potrošači, što se u izvješću očitovalo u padu indeksa za jedan bod. Očekivanja u građevinskom, maloprodajnom i proizvodnom sektoru blago su poboljšana, iskazana u rastu indeksa za 0,7, odnosno 0,6 i 0,5 bodova. Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone snažan pad britanskog ESI-ja, za 3,1 bod, neutralizirao je skok poljskog indeksa za 2,2 boda.
Stabilna očekivanja u eurozoni
ESI za eurozonu bio je u studenom gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost u prošlom mjesecu i iznosio je 109,5 bodova. Pritom je povjerenje u industriji blago ojačalo, iskazano u rastu indeksa za 0,4 boda. Protuteža je bilo osjetno slabije raspoloženje potrošača čiji je indeks pao za 1,2 boda. Očekivanja u uslužnom, maloprodajnom i građevinskom sektoru bila su gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje istraživanje Europske komisije.
Među vodećim gospodarstvima zone primjene zajedničke europske valute izdvajao se blagi rast njemačkog ESI-ja, za 0,6 bodova. Talijanski je indeks pak osjetno smanjen, za 1,2 boda. Odvojeno izvješće Europske komisije o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo je blago poboljšanje u studenom, koje se očitovalo u rastu indeksa BCI za 0,08 bodova u odnosu na listopad, na 1,09 bodova.
Pritom su osjetno poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, a u nešto manjoj mjeri i njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdobljui ocjene ukupnih knjiga narudžbi. Pogoršane su pak njihove ocjene zaliha gotovih proizvoda i knjiga izvoznih narudžbi, bilježe u Komisiji.
