Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je objavio proljetne ekonomske procjene prema kojima bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,9 posto, čime je revidirao na više svoju jesensku procjenu o rastu od 2,1 posto.
U 2018. godini ta međunarodna financijska institucija očekuje blago usporavanje gospodarskih aktivnosti, odnosno rast BDP-a od 2,6 posto. U odnosu na jesenske procjene, MMF je podigao očekivanja inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini s 0,8 na 1,1 posto, kao i viška u bilanci plaćanja s 2,2 na 2,8 posto BDP-a.
Za stopu nezaposlenosti u 2017. u MMF-u očekuju da će pasti na 13,9 posto, odnosno dva postotna boda niže od jesenske prognoze, objavljene u listopadu lani. U 2018. MMF očekuje daljnje spuštanje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj na 13,5 posto, dok bi se stopa inflacije trebala zadržati na 1,1 posto, a višak u bilanci plaćanja smanjiti na 1,8 posto BDP-a.
Procjene MMF-a ne odstupaju značajnije od očekivanja drugih stranih i domaćih institucija. Tako Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 3,1 posto, dok je Vlada proračun za 2017. temeljila na procjeni rasta BDP-a od 3,2 posto.
Najveći rast hrvatskog gospodarstva, za 3,5 posto, očekuje Addiko banka, a s procjenom rasta od 3,3 posto slijede Raiffeisenbank Austria i Ekonomski institut Zagreb. Analitičari Intese Sanpaolo, vlasnice PBZ-a, u ovoj godini očekuju, pak, rast hrvatskog BDP-a za 3,2 posto. Osam domaćih makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine prije tri mjeseca, procjenjivali su u prosjeku da bi rast BDP-a u 2017. mogao iznositi 3,1 posto. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.
U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,9 posto, što je bio njegov najveći skok od 2007. godine.
Rast svjetskog gospodarstva ubrzava
Globalna gospodarska aktivnost, pak, u ovoj godini trebala bi, prema najnovijim procjenama MMF-a, porasti za 3,5 posto, nakon lanjskog rasta za 3,1 posto, zahvaljujući dugo očekivanom cikličkom oporavku investicija, proizvodnje i trgovine. U 2018. MMF očekuje dodatno blago ubrzanje gospodarskih aktivnosti u svijetu, na 3,6 posto.
Za cijelu Europu MMF očekuje ove godine stopu rasta gospodarskih aktivnosti od 2 posto. Najviše stope rasta pritom će, prema procjeni MMF-a, ostvariti Poljska, za 4,2 posto, Malta, za 4,1 posto, Luksembourg, za 3,7 posto, i Irska, za 3,5 posto. Hrvatska bi trebala ostvariti stopu rasta kao Mađarska i Bugarska, zatim Češka (2,8 posto) i Srbija (3 posto).
Međunarodni monetarni fond (MMF) neće sudjelovati u programu financijske pomoći Grčkoj ako procijeni da dug zemlje nije održiv, kazala je u utorak izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.
Ako grčki dug nije održiv prema MMF-ovih pravilima i prihvatljivim parametrima, mi nećemo sudjelovati u tome programu, poručila je Lagarde u razgovoru za njemački Die Welt, odgovarajući na upit hoće li MMF sudjelovati u tome planu ako grčki dug ne bude restrukturiran.
Grčka mora provesti reforme koje su dogovorili ranije ovoga mjeseca ministri financija eurozone kako bio osigurala dobivanje novoga zajma u sklopu 86 milijardi eura vrijednog programa pomoći, trećeg od 2010. godine.
Taj zajam Ateni je potreban za vraćanje duga koji dolazi na naplatu u srpnju, no pregovori se nastavljaju, a u MMF-u još nisu odlučili o tome hoće li se priključiti programu pomoći. Čini se da je Njemačka za dodjelu novih zajmova Grčkoj za uvjet postavila MMF-ovo sudjelovanje.
