Počinju pregovori o slobodnoj trgovini BIH i EU

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je u ponedjeljak kako su vlasti njegove zemlje spremne na prilagodbu privremenog trgovinskog sporazuma sa Europskom unijom kako bi se on počeo primjenjivati i na proizvode iz Hrvatske, ali je istaknuo kako promjene moraju biti postupne da se ne bi ugrozilo bosanskohercegovačke proizvođače hrane.

Šarović je novinarima u Sarajevu potvrdio kako će ovog mjeseca početi pregovori s predstavnicima Europske komisije o tom problemu no nije mogao prognozirati kad bi pregovarački proces mogao biti dovršen. “Teško će se to završiti u siječnju. Pregovarački tim putuje u Bruxelles sredinom mjeseca na tehničke konzultacije, a njegovi članovi sad rade na izradi pregovaračke pozicije koja će biti predstavljena Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara”, pojasnio je Šarović.

Prilagodba bi zapravo značila otvaranje mogućnosti Hrvatskoj da u sklopu posebno određenih kvota svoje prehrambene proizvode bez carina izvozi u BiH, poput ostalih članica Unije. Šarović je kazao kako u konkretnom slučaju puka tehnička prilagodba nije opcija za vlasti BiH. “U igri je pregovaranje u kojemu BiH traži zaštitu, osobito hrane životinjskog podrijetla”, pojasnio je Šarović. Kazao je kako bi adaptacija SSP-a trebala biti provedena u fazama, uz postupnu prilagodbu, kako bi BiH “podnijela teret” otvaranja svog tržišta. “Ako bismo odmah pristali na cjelovitu prilagodbu, to bi dramatično pogoršalo poziciju poljoprivrednih proizvođača u BiH jer nemamo mehanizme zaštite, odnosno poticaja”, kazao je Šarović.

Europska komisija zapravo još od ulaska Hrvatske u EU traži od BiH prilagodbu privremenog trgovinskog sporazuma, no dosad nije bilo rezultata. “Mi s njima (EU) pregovaramo pune dvije i pol godine, a ključni čimbenik je ambicija BiH da podnese zahtjev za status kandidata za članstvo u EU”, kazao je Šarović, pojašnjavajući kako je Bruxelles jasno dao do znanja vlastima u Sarajevu da, ako to žele, konačno moraju uspostaviti mehanizam koordinacije odnosa s EU i prilagoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju činjenici da je Hrvatska ušla u sastav Unije. Od 1. siječnja prestale su vrijediti mjere poticanja izvoza nekih poljoprivrednih proizvoda iz BiH na tržite EU, što je izravno povezano s prilagodbom SSP-a, a Šarovićeva je procjena kako je “suspendirani” bescarinski izvoz iz BiH dosezao vrijednost od pet do šest milijuna KM na godišnjoj razini.

S druge strane, dosadašnja “tvrda” pozicija BiH kojom je blokiran bescarinski uvoz iz Hrvatske bosanskohercegovačkim proizvođačima hrane donosila je korist od 25 do 30 milijuna eura na godišnjoj razini. Šarović je kazao kako će BiH “sigurno” podnijeti zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja lipnja, no upozorio je kako će pitanje prilagodbe privremenog trgovinskog sporazuma pritom sigurno biti u prvom planu.  Ministar vanjske trgovine BiH potvrdio je i kako nije “mrtav” projekt gradnje magistralnog plinovoda kojim bi se BiH povezala s plinskom mrežom u Hrvatskoj. Projekt je predviđao povezivanje plinovoda od Zenice prema Bosanskom i Slavonskom Brodu. BiH bi na taj način preko Hrvatske dobila poveznicu s europskom plinskom mrežom i prestala bi ovisiti o nabavi plina isključivo iz Rusije, kao što je to sada slučaj.

Gradnji plinovoda Zenica-Slavonski Brod dosad su se odlučno protivile vlasti Republike Srpske, a posebice predsjednik tog entiteta Milorad Dodik. Njihov je plan bio zadržati oslonac isključivo na ruskom plinu, odnosno osigurati novi priključak na prije planirane projekte Južnog ili Turskog toka, koji su u međuvremenu propali zbog geopolitičke situacije. Šarović je potvrdio kako je Europska unija i dalje spremna izdvojiti sredstva za izradu planske dokumentacije za gradnju plinovoda Zenica-Slavonski Brod u iznosu od oko milijun eura. “Ta su sredstva samo stornirana”, kazao je Šarović, ocijenivši kako bi promjene na geoplitičkom planu mogle potaknuti i vlasti u BiH na aktivaciju projekta gradnje plinovoda prema Hrvatskoj.

You may also like

0 comments