Počinje summit EPP-a u Zagrebu, u fokusu klima

Ne dolazi Orban
U zagrebačkoj Areni je počeo dvodnevni 24. izborni kongres Europske pučke stranke (EPP). Više od 2000 sudionika iz 40 zemalja izabrat će novo vodstvo EPP-a.

Donald Tusk zamijenit će Francuza Josepha Daula koji je konzervativni EPP vodio od kraja 2013. Raspravljat će se i o akcijskom planu za klimu, politikama za mlade te zapadnom Balkanu.

Uz Tuska, u Zagrebu su odlazeći predsjednik i nova predsjednica EK, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen, njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski premijer Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra. Na skupu će biti i talijanski, ukrajinski te slovenski oporbeni čelnici Silvio Berlusconi, Julija Timošenko i Janez Janša.

Predsjednik HDZ-a i premijer RH Andrej Plenković se uoči Kongresa EPP-a sastao s Manfredom Weberom, predsjednikom Kluba zastupnika EPP-a. Kazao je da je bilo riječi o prioritetima za vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom iduće godine, poziciji EPP-a i predstojećem Kongresu.

Više od 2000 sudionika iz 40 zemalja raspravljat će iduća dva dana i o akcijskom planu za klimu, politikama za mlade te o zapadnom Balkanu. Na prvi kongres pučana u Hrvatskoj dolaze šefovi država i vlada te najviši europski dužnosnici iz stranaka desnog centra.  Uz Tuska, u Zagreb stižu odlazeći predsjednik i nova predsjednica Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen, njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski premijer Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra.

Na skupu u sportskoj dvorani Areni bit će i talijanski, ukrajinski i slovenski oporbeni čelnici Silvio Berlusconi, Julija Timošenko i Janez Janša. Budući da je njegova stranka Fidesz u ožujku suspendirana zbog kršenja demokratskih standarda, EPP nije pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana.

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države.  S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Skup će otvoriti predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković u 14 sati u zagrebačkoj Areni. Na programu u srijedu je i rasprava o zapadnom Balkanu. Na marginama sastanka EPP-a, premijer Andrej Plenković ima, između ostalih, najavljene susrete s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, budućom predsjednicom EK Ursulom von der Leyen, norveškom premijerkom Ernom Solberg i bugarskim premijerom Bojkom Borisovom.

Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Tomislav Sokol kazao je među ostalim da se na sastanku Kluba zastupnika EPP-a razgovara se o temama koje su danas relevantne u Europskoj uniji i onima koje će biti bitne u budućnosti – gospodarski rast, razvoj, zapošljavanje, klima i razvoj novih tehnologija.

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države. S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Šest zemalja članica EU-a uputilo je pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru u kojem ističu da su spremne raditi na poboljšanju procesa proširenja, podrazumijevajući da će to dovesti do konsenzusa o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u ožujku 2020.

– Mi smo se spremni konstruktivno angažirati kako bi se poboljšao proces pristupanja. Učinit ćemo to podrazumijevajući da će se to provesti na učinkovit način s ciljem postizanja rezultata koji će omogućiti EU-u da postigne konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u ožujku 2020. godine, kaže se u pismu.

Pismo su potpisali ministri vanjskih poslova Austrije, Češke, Italije, Poljske, Slovenije i Slovačke. Hrvatska, iako nije potpisnica pisma, dijeli te stavove, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Potpisnici pisma također pozivaju Europsku komisiju da do siječnja 2020. iznese konkretne prijedloge kako pojačati učinkovitost pristupnog procesa kao instrumenta za potporu reformama i integracijama u regiji.

Hrvatska podržava pismo – izjavila je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić u Bruxellesu. No, dodala je, Hrvatska pismo nije potpisala jer nije primjereno da se, kao zemlja koja će uskoro predsjedati EU-om, formalno svrstava uz te prijedloge.

You may also like

0 comments