Počeli razgovori Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić stigli su u ponedjeljak oko 11,15 sati u Dalj u Osječko-baranjskoj županiji, gdje će se održati prvi dio njihova današnjeg sastanka.

Nakon sureta na mostu između pograničnih mjesta Erduta i Bogojeva, kod graničnog prijelaza Erdut, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić će u Dalju razgledati stalni postav izložbe o životu i djelu astronoma, matematičara i klimatologa Milutina Milankovića, u njegovoj rodnoj kući u Dalju, te potom razgovarati s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Uoči sastanka hrvatska predsjednica je položila vijenac i zapalila svijeću kod spomenika palim braniteljima, ispred Policijske postaje Dalj U velikosrpskoj agresiji na to mjesto 1. kolovoza 1991. poginulo je 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.

Nakon susreta u Hrvatskoj predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić će u srbijanskom mjestu Tavankut, u Domu kulture “Matija Gubec” obići galeriju prve kolonije naive u tehnici slame te razgovarati s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Potom se u Subotici, nakon razgovora dvoje državnika, očekuje potpisivanje Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Očekuje se da će deklaracija obuhvatiti problematiku unaprjeđenja zaštite manjina, rješavanja pitanja nestalih osoba, uređenja graničnih sporova i problema sukcesije.

Svjetski dan izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, Srbija dočekuje s 29.457 osoba koje imaju izbjeglički status, među kojima je 20.334 iz Hrvatske, a 9.080 iz Bosne i Hercegovine, priopćilo je Povjereništvo za izbjeglice u Beogradu.

U priopćenju se navodi da je uslijed ratova od 1991. do 1995. ukupno oko 618.000 ljudi dobilo izbjeglički status u Srbiji, od kojih 330.000 iz Hrvatske i 266.000 iz BiH. Srbija u službenoj evidenciji kao “interno raseljene” vodi i više od 203.000 osoba raseljenih s Kosova poslije 1999., te 18.000 osoba koje su na teritoriju Kosova, ali ne u matičnoj općini i na svojoj imovini.

Tijekom više od 20 poslijeratnih godina, od ukupno oko 618.000 izbjeglih 144.000 ih se vratilo se u zemlje podrijetla – 75.000 u BiH i 69.000 u Hrvatsku, brojni su ostali u Srbiji i odmakli se od statusa izbjeglica, a veliki napredak u rješavanju izbjegličkih pitanja postignut je regionalnom suradnjom, navodi u svojem priopćenju Povjereništvo za izbjeglice Srbije.

Uzrokom još otvorenih problema ocjenjuje neadekvatan pristup pravima izbjeglih iz Hrvatske u njihovoj matičnoj zemlji, neriješeno pitanje dospjelih a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetim stanarskim pravima, te izostankom obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja i oko 8.000 kuća na područjima zahvaćenim ratom.

Primjetan je, navodi se u priopćenju, i izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma. Srbija je, ocjenjuje Povjereništvo, pokazala humanost i poštivanje međunarodnih standarda prema skoro 600.000 migranata iz Azije i Afrike koji su od sredine prošle godine prešli preko njezina teritorija.

You may also like

0 comments